EU razmatra prijem novih članica bez punog prava glasa
Nove zemlje bi se mogle pridružiti Evropskoj uniji bez punog prava glasa, u potezu koji bi lidere poput Viktora Orbana iz Mađarske mogao učiniti sklonijim pristupanju zemalja poput Ukrajine u blok.
Prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi biti odobren od svih postojećih članica, prema trojici evropskih diplomata i jednom zvaničniku EU upoznatom s raspravama. Ideja je da bi nove članice stekle puna prava tek nakon što EU reformiše svoj način funkcionisanja, kako bi se otežalo pojedinim zemljama da vetom blokiraju politike.
To je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da udahnu novi život procesu koji je trenutno blokiran od strane Budimpešte i još nekoliko glavnih gradova, koji strahuju da bi proširenje moglo donijeti neželjenu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese. EU je stavila proširenje kao strateški prioritet usljed ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali napori da se broj članica poveća sa sadašnjih 27 na oko 30 u narednoj deceniji razotkrivaju unutrašnje podjele unutar bloka.
„Buduće članice trebale bi se obavezati da se odriču prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme – poput uvođenja kvalifikovanog većinskog glasanja u većini politika EU“, rekao je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropska pitanja Bundestaga. „Proširenje ne smije biti usporeno time što pojedine članice blokiraju reforme.“
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge koristi članstva u EU, ali bez prava veta — koje vlade zemalja članica EU tradicionalno smatraju ključnim alatom za sprječavanje donošenja politika koje im ne odgovaraju.
Ideja koja stoji iza prijedloga — o kojem se, prema diplomatama i zvaničnicima, neformalno raspravlja među državama članicama i Komisijom — jeste da bi se nove zemlje mogle pridružiti pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnom izmjenom osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva reforma neophodna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od zastoja u donošenju odluka u Briselu. Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i za postojeće članice naišli su na snažan otpor, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Nizozemske.
Rastuće nezadovoljstvo
Plan da nove članice uđu bez punih prava glasa osigurao bi da EU „ostane sposobna za djelovanje čak i u proširenom sastavu“, rekao je Hofreiter. „Iz razgovora s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvodljivim.“ On je upozorio da bi zahtjev da nove zemlje ne mogu pristupiti dok se ne sprovedu reforme mogao „blokirati proširenje na mala vrata“.
Ovi napori dolaze u trenutku rastućeg nezadovoljstva u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim državama kandidatima, koje su provele duboke unutrašnje reforme, ali ni nakon godina nisu bliže članstvu. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju počeli su još 2012. godine.
„Posljednja zemlja koja je ušla [u EU] bila je Hrvatska prije više od 10 godina — a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju“, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za POLITICO. „Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se oživi ideja EU kao kluba koji i dalje ima privlačnu snagu.“
Zamjenik premijera Ukrajine, Taras Kačka, izrazio je slične stavove, pozivajući na „kreativna“ rješenja kako bi se deblokiralo proširenje EU. Zahtjev Kijeva za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske.
„Čekanje nije opcija“, rekao je Kačka u intervjuu. „Potrebno je rješenje ovdje i sada. Ovo je važno i za Ukrajinu i za Evropsku uniju… Mislim da, dok Rusija testira evropsku bezbjednost dronovima, isto to čini i podrivanjem jedinstva EU.“
Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen stavila proširenje u centar svoje strateške agende, promovišući moguće članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje članice EU do sada su se opirale ubrzanju procesa.
Ranije ovog mjeseca, zemlje EU odbacile su pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste da se krene naprijed s proširenjem.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana — Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije — sastaće se s evropskim liderima u srijedu u Londonu na samitu „Berlinskog procesa“ posvećenom jačanju integracije među tim zemljama kao uvodu u proširenje EU.
Uoči predstojeće procjene Komisije o stanju pregovora s različitim zemljama kandidatima, tzv. „paketa o proširenju“, jedan od diplomata EU sugerisao je da bi Komisija mogla ubrzati proces tako što bi nastavila pregovore bez formalnog odobrenja svih 27 članica pri svakoj fazi – čime bi se izbjeglo da Orban ima pravo veta na svaki korak.
Ključno je da se u okviru paketa o proširenju očekuje i prijedlog internih reformi EU kako bi se blok pripremio za prijem novih članica.
Ekspanzionistička Rusija
U odvojenom dokumentu, rani nacrt zaključaka za predstojeći samit lidera EU u Briselu ne sadrži nijedno pominjanje proširenja — što je izazvalo bijes među državama koje podržavaju ulazak novih članica.
Članstvo u Evropskoj uniji često se smatra ključnim geopolitičkim oružjem bloka protiv agresivne Rusije.
„Kada danas pogledamo proces proširenja, jedno je jasno: moramo postati brži, manje birokratski i efikasniji“, izjavila je za POLITICO Claudia Plakolm, austrijska ministarka za evropska pitanja. „Ako EU ne pojača svoje djelovanje, izgubićemo prostor pred trećim akterima koji već čekaju da zauzmu naše mjesto.“
Buduće članstvo u EU bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, koje je osvojila proevropska predsjednica Maja Sandu, dok je ideja pristupanja EU bila jedan od glavnih motiva Ukrajinaca još tokom protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.
„Ukrajinci se već tri i po godine svakodnevno bore da Rusiju zadrže izvan Evrope“, izjavila je komesarka EU za proširenje Marta Kos u pisanom komentaru za POLITICO. „U Moldaviji je presudnu ulogu imala upravo vjerodostojnost evropske perspektive… Uvjerena sam da države članice to neće dovesti u pitanje.“
Uprkos pritiscima iz Brisela, lideri EU koji se kod kuće suočavaju s rastućom podrškom krajnje desnice ne žure s ponovnim pokretanjem širenja bloka na 30 i više članica.
Na konferenciji za medije u julu, njemački kancelar Friedrich Merz nehotično je otkrio da ne očekuje da će Ukrajina pristupiti EU u okviru narednog sedmogodišnjeg budžeta, koji traje do 2034. godine.
Članstvo Ukrajine „vjerovatno ne bi imalo nikakav neposredan uticaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu Evropske unije“, rekao je Merz tom prilikom.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
