Novi model podjele pomoći cilja najugroženije

Entitetske vlade, u saradnji sa Svjetskom bankom i Evropskom unijom, uvode novi model socijalnih politika i prelazak sa sadašnjeg sistema na osnovu statusa na sistem indirektnog imovinskog cenzusa.

Kako je rečeno “Nezavisnim”, taj sistem, ako bude i zvanično usvojen, socijalnu pomoć usmjeriće prema onima kojima je stvarno potrebna.

Iako su neki koraci polujavno-polutajno već sprovedeni, gro potrebnih politika još nije usvojen zato što postoji strah kod nadležnih vlasti da bi novi model mogao biti shvaćen kao ukidanje prava, posebno boračkim i invalidskim kategorijama, i ratnim stradalnicima, što bi se, kako se smatra, loše odrazilo na rezultate na izborima.

Međutim, kako nam je rekao upućeni sagovornik iz jedne međunarodne institucije, novi model bi vrlo brzo imao suprotan efekat.

On tvrdi da bi novac bio efikasnije korišten za pomoć onima kojima stvarno treba.

Takođe, tvrdi da međunarodne institucije koje pomažu pri sprovođenju Reformske agende ne žele da kategorije, poput boraca, ostanu bez boračkih dodataka, ali da je tačno da se sugeriše da veterani ne dobijaju dodatak ako nisu u stanju potrebe.

Dok nam u Vladi RS nisu odgovorili da li je tačno da rade na novom modelu socijalne pomoći, u Vladi FBiH su to indirektno potvrdili.

“Reformske aktivnosti Ministarstva, kada je u pitanju socijalna zaštita, odnose se na intenzivan rad na izmjenama postojeće legislative iz oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom, koja treba da bude reformirana i usklađena s međunarodnim dokumentima, ratificiranim konvencijama i poveljama”, odgovorili su nam oni.

Usmjeravanje socijalne pomoći onima kojima je zaista potrebna

Pojasnili su da se posebno vodi računa o boljem ciljanju najsiromašnijeg i najugroženijeg dijela stanovništva i usmjeravanju socijalne pomoći ka onima kojima je ona potrebna.

“Na osnovu analiza i studija koje su urađene u okviru izrade Prednacrta zakona o osnovama socijalne zaštite kao i kroz niz okruglih stolova i konferencija na kojima su konsultirani glavni akteri socijalne zaštite, indirektni imovinski cenzus bio je jedna od razmatranih metoda”, istakli su oni, uz napomenu da još nije zauzet konačni stav.

Ljubo Lepir, profesor i ekspert na temu socijalne zaštite i bivši pomoćnik ministra u Vladi RS za socijalna pitanja, ističe da je Vlada RS još prije nekoliko godina radila na uvođenju jedinstvenog registra socijalnih davanja, koji je osnovni preduslov da se vidi kakve su stvarne potrebe stanovništva, ali da se malo toga od tada desilo, jer takve mjere nisu usvojene na cijeloj teritoriji BiH.

“Razlozi su prvenstveno organizacione prirode i nespremnost institucija da se uhvate u koštac s problemom raspodjele socijalne pomoći”, rekao je on.

Potvrdio je da su sve vlade u BiH radile zajedno sa Svjetskom bankom na definisanju pravednijih socijalnih politika i da je Studija SB, koju su “Nezavisne” nedavno objavile, dio tih napora.

Rekao je da važeći model zapravo podstiče nejednakost i neravnopravnost ljudi vezane za njihovo socijalno stanje.

“Stanje potreba mora biti glavna osnova. Nažalost, sadašnji sistemi socijalne zaštite to ne prepoznaju. Sve dok se ne redefiniše koncept statusnog definisanja tih problema, nećemo moći napraviti pravičan model raspodjele”, kaže on.

(NN)