Vijesti 05.10.2020.

NOVI PLAN EVROPSKE KOMISIJE: Uvodi se mehanizam obavezne solidarnosti za tražioce azila

ČITANJE: 3 minute

Evropska komisija je poslije višegodišnjeg sporenja članica EU o pitanju prihvatanja migranata predložila novi plan kojim se umjesto obaveznih kvota za razmiještanje izbjeglica uvodi mehanizam obavezne solidarnosti koji treba da rastereti države pod najvećim pritiskom tražilaca azila.

Novim planom EK se predviđa da zemlja u kojoj je migrant prvi put podnio zahtjev za azil dužna da ga prihvati ili vrati u matičnu zemlju.

Takođe, novi sistem za migracije trebao bi da ubrza deportacije i omogući ravnomjernije razmještanje tražilaca azila u zemljama članicama.

Stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ilija Životić kaže za Srpskainfo da EU na ovaj način pokušava da riješi problem koji postoji u različitim stavovima zemalja članica, a koji se tiče migranata.

– Predlaže se 10.000 evra pomoći po migrantu državi koja ga prihvati što će Mađarska, Poljska i Slovačka sigurno odbiti. Sam mađarski premijer Viktor Orban je prije nekoliko godina rekao da će Mađarska platiti koliko god treba veliku kaznu, ali da migrante neće primiti – podsjeća Životić.

Prema njegovim riječima, uvodi se i obaveza da se migranti vrate u matične zemlje u roku od osam mjeseci ili da se prihvate u toj državi.

Životić kaže da države sa jakom ekonomijom, koja za sobom nosi i političku, odnosno diplomatsku snagu, će sigurno imati elemente kojima će ubijediti vlade matičnih država migranata da one koji su odbijeni za azil prime nazad.

– Postavlja se pitanje kako će to uspjeti države Balkana. Plan predviđa jaču kontrolu protoka migranata, ali i sprečavanje nasilnog vraćanja. Taj problem su imale Srbija i BiH jer su hrvatske policijske snage noću, uz upotrebu pasa i prekomjerne upotrebe sile, vraćali migrante, o čemu su izvještavali i mediji i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava – ističe Životić.

On dodaje da se trebaju razlikovati dva termina koja postoje, a to su: izjava o namjeri da se traži azil i traženje azila.

Po njegovim riječima, u Srbiji je prošle godine namjeru traženja azila potpisalo  bukvalno 100 puta više migranata od onih koji su na kraju zatražili azil.

– Tako dolazimo do zaista skromne brojke na godišnjem nivou, od koje ni djelić ljudi i da dobije azil ne želi da se nastani u zemljama Balkana zbog, nažalost, niskog životnog standarda koji za sobom povlači mala socijalna davanja za nezaposlene, nemogućnost zapošljavanja. Tu je i razlika u kulturi, običajima, jeziku. U tom slučaju jedino bi osobama iz Avganistana i Pakistana bila primamljiva kao neka vrsta utješne nagrade Federacija BiH, ne Republika Srpska. A ta ista Federacija još nije riješila problem sa Pakistanom i aferom sa vizama – napominje Životić.

Da bi se najnoviji plan EU sproveo, Životić smatra da je potrebno dosta novca, ali ne samo za davanje državama za prihvat već i za obuku osoblja.

On ističe da je potrebna i koordinacija oko utvrđivanja pravog identiteta i porijekla migranata.

– Ljudi koji se time bave moraju poznavati osnovne karakteristike država iz kojih dolaze migranti, jezik, slengove, istoriju, kulturu, običaje da bi zaista mogli da utvrde odakle dolaze – zaključuje Životić.

Po novom planu, vlade će biti odgovorne za svakog migranta kojeg ne uspiju da vrate iz svoje države. Obaveza vraćanja izbjeglica koja se ne ispuni u roku od osam mjeseci, po planu će biti pretvorena u obavezu prihvatanja migranata. Plan koji bi trebalo da stupi na snagu 2023. takođe cilja da otvori više legalnih ruta za migrante i da se bolje sarađuje sa zemljama u kojima oni borave prije dolaska u EU. Zemlje na spoljnim granicama EU biće pod čvršćim nadzorom da prekinu ilegalno da vraćaju ljude. Takođe, ljudi spaseni na moru trebalo bi da budu razmješteni u EU, umjesto poslati nazad, dok organizacije koje pomažu u njihovom spasavanju neće biti kriminalizovane.

(E.M/banjaluka.net)