NOVI POPIS STANOVNIŠTVA U SAD: Za jednu deceniju, skoro 10 odsto manje bijelaca

Sjedinjenje Američke Države mijenjaju se iz godine u godinu, što potvrđuju i rezultati nedavno provedenoga popisa stanovništva, koji pokazuje kako je populacija Amerike raznolikija nego ikada.

Popis je pokazao kako je prvi put u povijesti Amerike pao broj bijelaca, i to 8,6 posto od 2010. do 2020. godine. U isto vrijeme, porastao je broj Hispanoamerikanaca, i to čak 23 posto. Prema pisanju The Washington Posta, udio bijelaca u Americi prvi je put pao ispod 60 posto. Posljednji popis stanovništva pokazao kako udio bijelaca sada iznosi 61,6 posto, prenosi Večernji list.

Iznimno važan podatak jest i da populaciju mlađih građana Amerike, mlađih od 18 godina, sada čine većinski obojeni ljudi – njihov postotak narastao je na 52,7 posto. Sve to rezultiralo je i promjenom etničkih, rasnih i dobnih sastava u gradskim četvrtima. Takvi rezultati upućuju na to da su SAD etnički raznolikije od onoga što se mislilo i što su pokazivali rezultati u prošlosti. Već 2011. godine prvi put je zabilježeno da se u SAD-u rodilo više nebijelih nego bijelih beba, a u posljednja dva desetljeća rast dječje populacije u zemlji posljedica je latinoameričkih, azijskih i ljudi miješanih rasa. – Epidemija opioida i natalitet niži od očekivanog nakon velike recesije ubrzali su pad bijele populacije. Da ste ljudima prije 20 godina rekli da će tako biti, oni vam ne bi vjerovali. Zemlja se dramatično mijenja – komentirao je William Frey, demograf s Instituta Brookings.

Upravo objavljeni podaci popisa stanovništva, provedenog u travnju 2020., pokazuju i da je broj stanovnika Amerike u posljednjih deset godina narastao 7,4 posto, na 332 milijuna, što je sporije od bilo kojeg desetljeća osim onoga 30-ih godina prošloga stoljeća. Rezultati govore kako se savezne države s najvećim rastom broja stanovnika nalaze na zapadu i jugu države, i to prije svega zato što je u tim državama zabilježen znatan priljev ljudi koji se tamo doseljavaju iz drugih zemalja, ali i država SAD-.

Tako su Hispanci u posljednja tri desetljeća udvostručili svoj udio u ukupnom stanovništvu. Njihov je broj dosegnuo 18,7 posto ili 62,1 milijun ljudi. Isto tako porastao je i broj Azijaca, kojih je 1990. bilo oko tri posto. Sada ih je u Americi 6,1 posto. U isto vrijeme udio crnačkog stanovništva drži se na stalnih 12,1 posto. Kako navodi The Washington Post šest saveznih američkih država i Distrikt Columbia sada imaju većinu obojenih ljudi, uključujući Nevadu i Maryland, koji su u prošlom desetljeću prošli tu prekretnicu. Maryland je sada 47,2 posto bijelaca, a Nevada 45,9 posto bijelaca. Bijela populacija pala je u tri četvrtine oblasti i u 35 država.

– Predviđa se da će se diversifikacija nacije nastaviti, a bijelci će pasti ispod 50 posto na nacionalnoj razini oko 2045. godine. U tom trenutku u zemlji neće biti rasne većine – kaže Frey. Stručnjaci predviđaju da će se do 2060. godine hispansko i azijsko stanovništvo gotovo udvostručiti. Osnovni razlog tome su velike brojke useljavanja, ali i visoka stopa rađanja, što će iz godine u godinu rezultirati sve većim brojem višerasnog stanovništva. A o broju višerasnog stanovništva u SAD-u govori i to da je se taj broj s 9 milijuna, koliko ih je bilo 2010. godine, narastao u 2020. godini na 33,8 milijuna. Radi se o povećanju od čak 276 posto! Taj broj će nastaviti rasti s obzirom na to da su međurasni brakovi u porastu diljem SAD-a.

Rekordan broj migranata

U svim tim brojkama važnu ulogu ima i broj migranata, koji se iz godine u godinu u sve većem broju na razne načine pokušavaju domoći Amerike. Tako je, prema službenim podacima, tu srpnju uz meksičku granicu zadržano o prvi put više od 200.000 migranata. Službeni podaci kažu kako je među 212.672 migranta, koji su u srpnju privedeni u SAD-u, bilo 82.966 članova obitelji te 18.962 tinejdžera i djece bez pratnje, što je apsolutni rekord.

– Stanje na granici jedan je od najtežih izazova s kojima se suočavamo. Komplicirano je, mijenja se i uključuje ranjive ljude u vrijeme globalne pandemije – rekao je za The Washington Post ministar za domovinsku sigurnost Alejandro Mayorkas govoreći u dolini Rio Grande u južnom Teksasu, gdje je pritisak migranata najizraženiji.

Inače, dužnosnici iz Bidenove administracije predviđaju rekordnu godinu duž meksičke granice, gdje su vlasti, od listopada prošle godine, zaustavile više od 1,3 milijuna migranata. S obzirom na porast broja migranata koji stižu u dolinu Rio Grande, Bidenova administracija uvela je nove mjere u pokušaju sprečavanja ilegalnih prelazaka granice. Između ostaloga, obnovili su ubrzane deportacijske letove.

(SB)