Obama i Putin 100 minuta iza zatvorenih vrata

obama putin
Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije Barak Obama i Vladimir Putin sastali su se danas iza zatvorenih vrata na marginama Generalne skupštine UN, javljaju agencije.

Kako je izvestio Rojters, Putin je na pres konferenciji posle susreta rekao da je razgovor bio veoma koristan i otvoren, i izrazio spremnost da unaprijedi odnose sa SAD i da radi na prevazilaženju postojećih razlika.

On je rekao da su razgovori vođeni o situaciji u Ukrajini i na Bliskom istoku i da su im mnogi stavovi bili identični.

Putin je naveo da je sa Obamom razgovarao o učesću Rusije u vojnoj kampanji zajedno sa zapadnim državama protiv Islamske države u Siriji, sa mandatom UN.

On je istakao da Rusija planira da pojača pomoć sirijskoj armiji, ali nikada neće učestvoivati u kopnenoj vojnoj operaciji u Siriji.

Ruski predsjednik je dodao da o sudbini sirijskog predsednika treba da odluči sirijski narod, a ne lideri SAD ili Francuske.

Ovo je prvi zvaničan susret Putina i Obame u poslednje dve godine, od juna 2013. Razgovor, koji su inicirali Amerikanci, iako je bilo predviđeno da traje 55 minuta, trajao je više od 100 minuta, naveo je TAS S.

Rojters navodi riječi neimenovanog američkog zvaničnika da su se Obama i Putin složili da nađu političko rješenje u Siriji, ali da se ne slažu oko sudbine sirijskog predsjednika.

Oni su se saglasili i da američka i ruska vojska treba da razgovaraju kako ne bi došlo do konfliktne situacije u eventualnim operacijama u Siriji.

Obama je rekao Putinu da SAD vjeruju da neće doći do stabilizacije situacije u Sirji dok god je Basaar al Asad na vlasti.

Prema riječima američkog zvaničnika, Putin je rekao Obami da je svijetu potrebna podrška Asada jer njegova vojska ima najbolje šanse da porazi ekstremiste Islamske države.

Američki zvaničnik je rekao i da je Obama izrazio zabrinutost Putinu u vezi sa primenom sporazuma iz Minska o Ukrajini, uključujući nameru proruskih aktivista da održe lokalne izbore.

Dvojica predsjednika su, kako je navedeo isti izvor, polovinu vremena tokom susreta posvetila situaciji u Ukrajaini, a polovinu situaciji u Siriji.

(Agencije)

VIŠKOVIĆ: Nećemo dozvoliti knjiženje poljoprivrednog zemljišta RS na BiH

Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je u Narodnoj skupštini Srpske da neće biti knjiženja poljoprivrednog zemljišta Srpske na BiH i da građani Republike Srpske mogu mirno da spavaju. “Nećemo to dozvoliti. Štitimo što nam pripada, a to je 49 odsto BiH, što stoji i u Dejtonskom sporazumu”, rekao je Višković povodom sporne odluke Ustavnog

Momčilo Antonić zamijenio Zorana Tegeltiju u NSRS, položio poslaničku zakletvu

Momčilo Antonić iz SNSD-a danas je položio zakletvu čime je preuzeo funkciju poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Antonić će na toj poziciji zamijeniti stranačkog kolegu Zorana Tegeltiju koji je preuzeo funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije. Tegeltija je funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH preuzeo krajem decembra prošle godine. Inače, u Banjaluci je u

SKOKO: Srpska ima snagu da odbrani svoje interese i teritoriju

Odluke Ustavnog suda predstavljaju oživljavanje ekstremnih politika koje nikad nisu odustale od ciljeva poput unitarne BiH i ukidanja Republike Srpske, istakao je šef Nezavisnog kluba poslanika Socijalističke partije Maksim Skoko, izlažući stav kluba na posebnoj sjednici NSRS povodom informacije o Ustavnom sudu BiH. Nezavisni klub poslanika SP podržao je predložene zaključke predsjednice RS Željke Cvijanović,

GOVOR NENADA STEVANDIĆA U NSRS: Vrijeme je da se naviknu na našu odlučnost i slogu

Dejtonski princip, kao i sam Ustav u Bosni i Hercegovini, podrazumijevaju saglasnost tri naroda i dva entiteta, u bilo kakvom važnijem odlučivanju ili konfliktu. Jedino gdje tog najvažnijeg principa nema je Ustavni sud BiH. Ustavni sud BiH je sastavljen od po dva Srbina, Hrvata i Bošnjaka, kao i tri stranca. U njemu ne postoji ni

ŠAROVIĆ I BORENOVIĆ O ZAKLJUČCIMA: Podržavamo, ali bez avanturističkih poteza

Lider SDS Mirko Šarović je poručio da je njegov stav da svi treba da pokušaju da nađu zajednički imenitelj, da pokažu zajedništvo oko ovako krupnih pitanja. – Istovremeno sam smatrao da danas treba da pričamo o dva pitanja. Jedno je naš odgovor na odluke Ustavnog suda. Drugo, šta ćemo sa ovakvim Ustavnim sudom. Zato nije