Obilježava se 27. godišnjica etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske u akciji Oluja

Na današnji dan prije 27 godina počela je hrvatska vojno-policijska operacija Oluja čija se godišnjica u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, a u Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

U Srbiji se obilježava 4. avgust, dan kada je ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, odnosno na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu počela vojno-policijska akcija Oluja koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske, piše Beta.

U Hrvatskoj se kao državni praznik slavi 5. avgust, dan kada je akcija Oluja završena ulaskom hrvatske vojske u gotovo napušten Knin i isticanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Time su su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Centralna manifestacija povodom Dana sjećanja na prognane i stradale u akciji Oluja biće održana večeras na Trgu slobode u Novom Sadu, a prisustvaće joj i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Za žrtve akcije Oluja biće održan pomen u Crkvi svetog Marka u Beogradu, u 11 sati, kao i u prokupačkoj Crkvi svetog Prokopija i drugim mjestima u Srbiji.

O nestalim u operaciji Oluja govoriće predsjednik Komisije za nestala lica vlade Srbije Veljko Odalović i predstavnici Udruženja porodica nestalih, na konferenciji za novinare.

U Hrvatskoj se centralna manifestacija obilježavanja godišnjice akcije Oluja i ove godine održava 5. avgusta u Kninu, u prisustvu državnog vrha i uz cjelodnevni program. Uoči proslave predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u svojstvu vrhovnog komandanta oružanih snaga večeras u Kninu priređuje svečani prijem na kom će uručiti odlikovanja i unaprijeđenja pripadnicima oružanih snaga.

Akcija Oluja ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije tokom i poslije akcije Oluja protjerano je oko 200.000 Srba, ubijeno ih je oko 1.700 a više od 700 i dalje se vodi kao nestalo.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas oko tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama je 551 žena.

Prema procjenama hrvatskih nevladinih organizacija i udurženja tokom i nakon Oluje ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njenih građana, čiji je povratak godinama bio sistemski otežavan i onemogućavan.

Za zločine nad civilima u Oluji Haški tribunal optužio je trojicu hrvatskih generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Makrača. Gotovina i Markač su bili i osuđeni, na 24 odnosno 18 godina zatvora, ali su poslije nešto više od godinu dana oslobođeni krivice i pušteni iz zatvora.

(E.M)