Vijesti 25.05.2021.

Obilježena “Bleiburgška tragedija” na Radimlji kod Stoca

ČITANJE: 5 minuta

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman boravio je tokom proteklog vikenda u (još jednoj op. a.) posjeti Bosni i Hercegovini, tačnije posjetio je predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića u Mostaru.

Česte posjete predstavnika HDZ-a iz Hrvatske stranačkim kolegama iz BiH nisu ništa novo i dešavaju se u pravilnim intervalima i, ruku na srce, nikome ne predstavljaju naročitu vijest. Isto je i s posjetama predstavnika HDZ-a BiH kolegama iz Hrvatske. Posjete se u izbornim godinama u bilo kojoj od ove dvije zemlje, u pravilu, dodatno intenziviraju, a “nacionalni naboj” dostigne vrhunac. Ako ćemo iskreno, već je svima poznato da su HDZ-ovi iz dvije države u biti jedna stranka i da visokopozicionirani članovi, koji, uzgred, obavljaju mandate u vladama svojih država, jedni drugima odlaze i dolaze u službene posjete bez prethodnih najava i ostalih procedura, piše Klix.

Više puta “prožvakana” tema

Ta tema je više puta “prožvakana” i njom se ovaj put, nećemo baviti (barem ne direktno). Dakle, posjeta hrvatskog ministra Grlić-Radmana BiH, koja je obavljena bez službenih procedura u institucijama BiH, desila se prošle subote i prošla bi nezapaženo da nije bilo jednog bitnog detalja koji se ogleda u povodu njegove posjete našoj zemlji. Grlić Radman je, naime, u BiH doputovao kako bi prisustvovao obilježavanju 76. godišnjice “Bleiburške tragedije i križnog puta hrvatskog naroda” u Drugom svjetskom ratu, koji je Čović organizirao na Radimlji kod Stoca. Iako ni u BiH, a ni u Hrvatskoj ova godina nije izborna, ponašanje i izjave učesnika ostavljale su dojam da jeste.

U vezi s obilježavanjem “Bleiburške tragedije”, važno je napomenuti, već godinama traju polemike i u samoj Hrvatskoj, što zbog pokušaja relativizacije zločina, koje su u ime NDH počinili pripadnici ustaškog pokreta, što zbog paradiranja današnjih simpatizera NDH tokom tih obilježavanja, uz korištenje fašističke ikonografije, pozdrava i uniformi. Zbog svega ovoga austrijski parlament usvojio je prošle godine rezoluciju o zabrani komemoracije na Bleiburgu, koju su poduprli baš svi tamošnji zastupnici, osim onih iz krajnje desničarske i antimigrantske Slobodarske stranke (FPO). Slovenci također ne gledaju blagonaklono na defile, mahom crnokošuljaša, kroz njihovu zemlju, ali im pravno ne mogu zabraniti prolazak, jer je Hrvatska vlasnik blizu 50 hiljada kvadratnih metara zemljišta na Bleiburškom polju u Austriji.

Prošlogodišnji “šamar” antifašističkom Sarajevu

Zbog svih ovih restrikcija, obilježavanje Bleiburga svelo se na lokalni nivo, a na ovogodišnju centralnu svečanost svoj dolazak nisu potvrdili ni premijer Hrvatske Andrej Plenković, a predsjednika Zorana Milanovića na obilježavanje ove godine iz udruge koja ga organizira nisu ni zvali. Ovakav razvoj događaja nikako ne ide na ruku HDZ-u, koja na ovakvim i sličnim obilježavanjima redovno “uknjiži” po nekoliko desetina hiljada potencijalnih glasača. I tu na scenu stupa Bosna i Hercegovina, jer kod nas se sve može. Nakon prošlogodišnjeg “šamara” antifašističkom Sarajevu, kada je u glavnom gradu BiH, nedaleko od ‘Vječne vatre’ koja gori za sve žrtve NDH okupacije glavnog grada BiH, organizirana misa zadušnica za Bleiburške žrtve, nastupila je nova, slobodno možemo reći, provokacija.

Ovaj put misa je organizirana na Radimlji pored Stoca, koja je jedna od najvrednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u našoj zemlji, ali i općenito spada u najvrednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Na stranu da je, iako sve žrtve zaslužuju pomen, krajnje neukusno u zemlji koja je u Drugom svjetskom ratu dala nemjerljiv doprinos borbi protiv svih oblika fašizma organizirati obilježavanje kontroverzne obljetnice na žrtve iz redova zločinačke NDH, lokacija koja je izabrana za obilježavanje, kao i poruke koje su poslane ne ostavljaju mjesta sumnji.

Od reakcija – ni mukajet

“Ali tada je evo ovdje, baš grad Stolac, koji je na neki način u isto vrijeme i srast i civilizacija i kultura, ali opet i jedan prirodni recipijent tolerancije svih kultura, snažnog identiteta, a hrvatski narod, ovdje autohtoni narod od pamtivijeka, na svojim ognjištima, uspio izdržati sve one opasnosti još od otomanskih vremena, austrijske okupacije, Kraljevine Jugoslavije, pa sigurno da i u 21. stoljeću očekujemo da Hrvati u BiH zadrže svoj identitet, legitimitet biranja svojih predstavnika. Stolac je uspio izboriti slobodu i ovdje su Hrvati koji se bore zapravo za svoj grad i prosperitet svog grada”, naglasio je tada Grlić Radman.

Puno toga je rečeno u ovoj izjavi datoj na historijskom dokazu srednjovjekovne države BiH. Prvo da je to hrvatsko. Drugo, da su to mnogi od Hrvata pokušali oduzeti i treće, upakovano u već ofucanu priču o “legitimnom predstavljanju”, da se i danas Hrvatima na tim prostorima pokušava osporiti identitet i da je jedino HDZ legalni i legitimni zaštitnik Hrvata u BiH, pardon u Hrvatskoj.

Reakcije na sve ovo opet su, očekivano, izostale. Osim saopćenja SDP-a i Naše stranke, u kojem se sve ovo osuđuje, i saopćenja SABNOR-a u kojem se, također, sve ovo osuđuje, od nadležnih državnih zvaničnika, koji su i zaduženi da diplomatskim kanalima reagiraju na ovakve i slične poteze zapadnih, ali i istočnih susjeda – ni mukajet. Svi šute i prave se da se takve stvari ne dešavaju. Za to vrijeme, hrvatski “stijeg”, kako kažu naši susjedi preko Save, vijori se na spomeniku višestoljetnoj državnosti Bosne i Hercegovine.

(E.M)