Objavljen uzvještaj o stanju planete: Odluke koje donesemo u sljedećih pet godina biće ključne za budućnost života na Zemlji
Foto: Pixabay
Izvještaj o stanju planete upozorava da će tokom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.
Kako je danas objavio WWF (engl. World Wide Fund for Nature), došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73% u populacijama pojedinih divljih vrsta u samo 50 godina (1970-2020), prenosi Jutarnji list.
Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024, koji je objavljen danas u cijelom svijetu, upozorava se da će tokom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prelomnim tačkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosistema.
Kada su ekosistemi oštećeni, oni prestaju da pružaju dobrobit od koje zavisimo – čist vazduh, vodu i zdravo tlo za hranu – i postaju osjetljiviji na prelomne tačke. Prelomna tačka događa se kada se ekosistem gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena.
Globalne prelomne tačke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koralnih grebena, imaju veliki uticaj na cijelu planetu i mogu da ugroze bezbjednost hrane i prihoda.
Upozorenje dolazi nakon što je broj šumskih požara u Amazoniji u septembru dosegnuo 14-godišnji maksimum, a ove godine je četvrti put da se službeno dogodilo globalno masovno izbjeljivanje korala.
Direktorka programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Macoko Drvar komentarisala je da je podatak o smanjenju 73% populacija vrsta šokantan, ali očekivan.
“Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosisteme izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prelomnim tačkama koje prijete da oštete Zemljine sisteme za održavanje života i da destabilizuju društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosistema, poput Amazonske prašume i koralnih grebena, osjetiće ljudi i priroda širom svijeta, rekla je.
Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizovale ili povećale zahvaljujući djelotvornim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi, ili povratak evropskih bizona u centralnu Evropu. Međutim, izolovani uspjesi nisu dovoljni.
Zemlje su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode (Globalni okvir za biološku raznolikost), ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusovih (Pariski sporazum) i iskorjenjivanje siromaštva (UN-ovi ciljevi održivog razvoja). Međutim, Izvještaj o stanju planete navodi da su nacionalne obaveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prelomnih tačaka.
“Predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – predstavljaju ključne prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti i smanjenje emisija – sve na pravedan način. To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više finansiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije u pogledu klime, prirode i održivog razvoja”, dodala je Makoko Drvar.
Generalna direktorka WWF internešenel Kirsten Šuijt rekla je da još nismo prošli tačku bez povratka iako je situacija veoma ozbiljna.
“Imamo globalne sporazume i rješenja za vraćanje prirode na put oporavka do 2030. godine, ali do sada je postignut mali napredak u sprovođenju i nedostaje osjećaj hitnosti. Odluke koje donesemo i aktivnosti koje sprovedemo u sljedećih pet godina biće ključne za budućnost života na Zemlji. U svojim rukama imamo moć i priliku da promijenimo postojeću putanju. Možemo obnoviti našu planetu, ali moramo odmah djelovati”, poručila je.
