Očekuju li nas usporavanje ekonomske aktivnosti i dalji rast cijena?

U ovoj godini, prema mišljenju ekonomista, očekuje se da će inflacija pasti ispod 10 procenata, što se, kako ističu, nažalost neće odraziti na cijene hrane, za koje je prognoza da će i dalje rasti. Tome u prilog govori i početak 2023. godine kada smo po statističkim pokazateljima ponovo imali rast cijena hrane za 1,2 odsto, što je gledano u odnosu na isti period prošle godine povećanje za 22 odsto.

Ekomonista Adnan Efendić ističe da je dvocifren rast cijena hrane u odnosu na prošlu godinu izuzetno visok po svim ekonomskim parametrima.

“Što se tiče inflacije, ona je doživjela svoju kulminaciju. Imamo pokazatelje da ona pada, odnosno da je stopa inflacije niža, a u ovoj godini ona bi trebalo da bude negdje ispod 10 posto. Ono što takođe treba znati je da ovo ne znači da će cijene neće rasti, samo će to biti manje izraženo nego ranije”, ističe Efendić.

Navodi da će ova godina biti ta u kojoj ćemo se suočiti sa troškom inflacije iz 2022. godine.

“Taj trošak se ogleda prije svega kroz povećanje nezaposlsti i smanjenje proizvodnje. Da li će taj trošak biti reecesija u ovoj godini? Prema onome što sad vidimo to ne bi trebalo da bude slučaj. Možemo očekivati smanjenje ekonomske aktivnosti, usporavanje ekonomskog rasta, ali veće krize i recesije ne bi trebalo biti, prije svega jer su ranije intervencije Centralne banke bile kontrolisane i išle veoma planirano, kako se ekonomija ne bi gurnula u recesiju”, ističe Efendić.

Posjetili smo banjalučku Tržnicu i u razgovoru sa građanima otkrili da su cijene hrane jeftinije na primjer u Sloveniji, nego u BiH.

“Više ne živim u BiH. Slovenija je jeftinija po hrani. Ovdje je ulje skuplje, mlijeko, juče gledam da su jaja školjka 18  maraka, po svemu što vidim ovdje sada je da je BiH postala skuplja za život”, priča Nejla Čahtarević.

Kao posljednji primjer skupoće građani smatraju cijene banana.

“Sve je otišlo u nebo. Cijene banana su skoro četiri marke. Nisam očekivala da će banane biti tako skupe”, priča jedan od kupaca na tržnici.

Mevludin Bektić iz Saveza samostalnih sindikata BIH ističe da Vlade ne čine puno, a kao primjer je uzeo Vladu FBiH, koja, po njemu, nije učinila ništa da zaštiti ni radnike ni druge građane, prije svega penzionere, ali zato ističe on jeste zaštitila poslodavce.

“Nama treba socijalna karta, jer su brojni građani koji su bili blizu granice sada prešli granicu i ušli u kategoriju siromašnih. Ekonomsko stanje i kreditina zaduženost, siromaštvo vuče za sobom i druge negativne stvari, ljudi pihički sve trpe. Imaćemo prije svega potrebu skoro za sve većim zdravstvenim uslugama i liječenjem”, ističe Bektić.

A kada je liječenje u pitanju, i cijene lijekova su pratile hranu, dok su nedavno baveći se ovom problematikom u Udruženju građana “Don” ustanovili da su farmaceutske kompanije, osim što su podigle cijene lijekova, smanjile i broj tableta u kutijama.

“Nije više samo ni hrana gdje se može vidjeti manja gramaža. U svakoj apoteci u BiH ako kupite recimo tablete za pritisak bilo kojeg proizvođača vidjećete da u kutiji nedostaju dvije tablete. To je na godinu dana cijela jedna kutija. Možda su nam takve stvari zbohg hrane neprimjetno prolazile, ali svaka industrijska grana bukvalno radi isto”, navodi Murisa Marić iz ovog udruženja.

Z.M.