Od aerodroma u Trebinju svi u regionu imaće koristi

U toku su pripremne radnje za izgradnju aerodroma kod Trebinja, u blizini Dubrovnika. Tim povodom Index je razgovarao s direktorom Aerodroma Trebinje Mladenom Stankovićem, koji je rekao kako očekuje da dokumentacija za ovaj projekt bude završena do kraja godine.

Kao što je Index pisao, radi se o projektu čiji je investitor Republika Srbija, a sam aerodrom bi se nalazio u selu Taleža. Trebinje je zračnom linijom udaljeno od Dubrovnika tek dvadesetak kilometara, a ovaj aerodrom bio bi desetak kilometara udaljen od državne granice.

Drugim riječima, bio bi bliži Dubrovniku od dubrovačke zračne luke. Srbija bi imala koncesiju na aerodrom te bi trebala upravljati njime idućih tridesetak godina.

Ruske baze i strah dubrovačkih političara

Postavlja se tu nekoliko pitanja. Zašto Srbija gradi aerodrom na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine? Kakav je ekonomski benefit ovoga projekta s obzirom na to da su u blizini tri međunarodna aerodroma? Osim onog dubrovačkog, tu su i zračne luke u Mostaru i u Tivtu.

Dovela je ova gradnja i do određenih konstrukcija koje graniče s geopolitičkim teorijama zavjere pa su tako određeni režimski mediji pisali kako se tu radi o “ruskim bazama”, o širenju “srpskog sveta” nadomak hrvatske granice itd. Nije priča isključila ni trećerazredne političare s obje strane.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je tako u Dnevniku N1 rekao da mu je nevjerojatna činjenica da u BiH gradnju Zračne luke Trebinje financira vlada Republike Srbije. “S kojom namjerom i kojim ciljem, to samo oni znaju”, kazao je za N1.

“Ono što smo doživjeli iz Trebinja 1990-ih godina, što doživljavamo i danas, i nikad iskazano poštovanje prema žrtvama u Dubrovniku, svakako nas vuče na dodatni oprez u cijeloj ovoj priči”, zaključio je Franković.

“Što nama susjedna država gradi, ostavljamo njima na procjenu. Ali kad se pojavljuje Srbija kao investitor, a vidimo im pretenzije prema našoj kulturi i pretenzije prema Dubrovniku, a pamtimo i 1991. godinu, onda nam to nije drago. Tu ću biti sasvim jasan”, riječi su župana Nikole Dobroslavića koje je izrekao za DUTV.

Otvoreno pitanje zaštite okoliša

Otvoreno je i pitanje zaštite okoliša. Naime, iako nisu propustili reći ono što njihovo biračko tijelo želi čuti, Franković i Dobroslavić ističu da protiv projekta ne bi imali ništa kad bi se dokazalo da neće štetiti okolišu, odnosno izvoru rijeke Omble koji se koristi za vodoopskrbu.

Inače, o tome je Franković pisao Vijeću ministara BiH zatraživši da se obustave pripreme za gradnju zračne luke u Trebinju dok se ne utvrdi mogući utjecaj tog projekta na okoliš, uključujući i rijeku Omblu. Reakcija druge strane? Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je poručio da Frankovića treba ignorirati.

Nadalje, u izvješću Instituta za građevinarstvo IG u Banjoj Luci stoji da gradnja aerodroma može negativno utjecati na okoliš. U ovom dokumentu, koji je objavio bosansko-hercegovački portal Capital, navodi se da se lokacija aerodroma nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta te da prilikom projektiranja treba uzeti u obzir zabrane koje su definirane za tu zonu.

Srbija ulaže 100 miliona evra

Sve su ovo bile zanimljive teme za razgovor sa Stankovićem.

“Pripremni radovi na izgradnji aerodroma su u tijeku. Trenutno smo u postupku izrade projektno-tehničke i studijske dokumentacije, što je preduvjet za ishodovanje građevinske dozvole. Plan je da se s izvođenjem radova započne nakon dobivanja građevinske dozvole. Očekujemo da sva dokumentacija neophodna za izgradnju bude završena do kraja godine”, govori on.

Koliko iznosi finansijska konstrukcija budućeg aerodroma?

“Procijenjena vrijednost ukupne investicije je oko 100 milijuna eura. Plan je da izgradnju i opremanje aerodroma u Trebinju financira Republika Srbija”, riječi su Stankovića, prema kojima je razvidno kako će aerodrom Srbiju koštati duplo više od 50 milijuna eura, što se do sada spominjalo u dijelu medija.

Naveo je tehničke specifikacije aerodroma: kapacitet putničkog terminala, tipove aviona koji će slijetati, veličine piste…

“Aerodrom je planiran za komercijalno letenje, u dnevnim i noćnim uvjetima, tijekom čitave godine. Referentni kod Aerodroma Trebinje bit će 4E. To podrazumijeva da će se on moći koristiti za slijetanje, polijetanje i zemaljsko opsluživanje aviona poput Airbusa A330, A340, A350, Boeinga 777, 787, naravno, i za sve manje avione.

Kapacitet 1100 putnika
Poletno-sletna staza se projektira s dimenzijama 3500 x 45 m, a predviđene su i dvije rulne staze preko kojih će se dolaziti do platforme na kojoj će se moći istovremeno parkirati 6 aviona – četiri kodnog slova C (poput Airbusa A320 ili Boeinga 737), jednog kodnog slova D (npr. Boeing 767) i jednog kodnog slova E (primjeri aviona koji su prvobitno navedeni).

Projektirani kapacitet putničkog terminala bit će 1100 putnika u vršnom satu, uz poštovanje kriterija propisanih za IATA-in nivo kvalitete usluge ‘Optimum’. Unutarnji prostor će se projektirati tako da će omogućiti maksimalnu fleksibilnost i eventualne potrebe za naknadnim proširenjem kapaciteta terminala”, objasnio je.

“Nakon određenog vremena ćemo postići ekonomsku isplativost”

Kolika je ekonomska isplativost aerodroma? Navodimo kako su u blizini još tri aerodroma: u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu.

“Prije započinjanja konkretnih koraka na realizaciji ovog projekta učinjene su analize i zaključeno je da je značaj aerodroma veliki, kako za Grad Trebinje tako i za Republiku Srpsku, BiH i čitavu regiju.

Imajući u vidu značaj aerodroma, uz odgovarajuće upravljanje, nakon određenog vremena bi se mogla postići i ekonomska isplativost. Ono što je sigurno, Aerodrom Trebinje će imati svoje mjesto i jedinstvenu ponudu koja će upotpuniti ono što aerodromi u okruženju trenutno nude.

Primjera radi, letenje u noćnim uvjetima nije trenutno moguće na svim aerodromima u okruženju, dok su tijekom ljetne sezone kapaciteti za prihvat zrakoplova tzv. poslovne avijacije (business jets) uglavnom nedovoljni”, naveo je.

Pitamo ga na koji način, prema njegovom mišljenju, primjerice dubrovački aerodrom može imati koristi od trebinjskog, a na koji način trebinjski od dubrovačkog.

“Postojanje više aerodroma omogućava ili dodatno ubrzava razvoj regije u kojoj se nalaze, zbog čega, između ostalog, mnoge razvijene zemlje imaju gustu mrežu aerodroma ili postojeću unaprjeđuju. Jedan od dobrih primjera je i Turska.

“Na trebinjski aerodrom će avioni moći slijetati kad to vrijeme u Dubrovniku ne bude dopuštalo”

Zašto i mi to ne bismo mogli imati ako postoji tržište s potencijalom daljnjeg rasta, a ovdje definitivno postoji. Prema prognozama ACI-ja (Airports Council International), u naredne 2-3 godine će se zrakoplovna industrija vratiti na nivo iz 2019. godine, potom će se nastaviti rast obima prijevoza.

Aerodrom Trebinje će se moći (ako to aviokompanije budu željele) primjerice koristiti kao alternativni onda kad vremenski uvjeti ili drugi razlozi ne dozvoljavaju slijetanje aviona na dubrovački aerodrom.

Za putnike, aviokompanije, ali i operatera aerodroma na kojemu slijetanje nije bilo moguće veliki je benefit što postoji mogućnost da se let realizira na lokaciji koja je tako blizu odredišne destinacije.

Isto može važiti i u obrnutom slučaju. Pored toga, poznato je da na susjednim aerodromima, zbog rezerviranja kapaciteta za redovni i čarter-prijevoz, zrakoplovi generalne avijacije tijekom ljetne sezone ne mogu lako dobiti odobrenje za slijetanje u željenom terminu, a još teže za zadržavanje preko noći”, poručio je.

O navodima da gradnja može negativno uticati na okolinu

Odgovorio je na pitanje je li investitor učinio studiju utjecaja na okoliš.

“Cijeli projekt se od starta realizira transparentno i u potpunosti prema procedurama koje nalažu zakoni Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. U ovom segmentu projekta je do sada bilo neophodno izraditi Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja na životnu sredinu za Zoning plan područja posebne namjene Aerodrom Trebinje, što je i učinjeno.

Nadležnom ministarstvu je dostavljen i Elaborat uz prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad Aerodroma Trebinje. U tijeku je i procedura procjene utjecaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu predviđena Espo konvencijom. Što se Studije utjecaja na životnu sredinu tiče, ona je u postupku izrade, navodi.

Prokomentirao je navode da gradnja zračne luke u Trebinju može negativno utjecati na okoliš, uključujući i rijeku Omblu. O tome u jednom dijelu piše i Institut za građevinarstvo IG u Banjoj Luci. Može li se garantirati kako do negativnog utjecaja neće doći?

“Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja na životnu sredinu koji je izradio Institut za građevinarstvo IG iz Banje Luke (ne Studija, ona je u postupku izrade i bit će još detaljnija) u jednom svom dijelu, u skladu sa standardnom metodologijom, izlaže niz slučajeva s različitim scenarijima.

Između ostalog, veliki fokus je stavljen na propisane mjere zaštite rijeke Omble i zaštitu kvalitete podzemnih i površinskih voda generalno. Najvažnije je da su zaključci iz ovog dokumenta takvi da Aerodrom Trebinje ni na koji način ne predstavlja prijetnju ili prijetnju veću od postojećih.

“Od ovog projekta svi mogu imati korist”

Svakako smo od starta, pored najstrožih zrakoplovnih, planirali implementirati i najnovije ekološke standarde. Konkretno, neke od mjera za smanjenje potencijalnog negativnog utjecaja na životnu sredinu su: ugradnja sistema za pročišćavanje tekućina, korištenje rezervoara s dvostrukim zidom, zaštitnim tankvanama odgovarajućeg kapaciteta i sistemima za monitoring.

Tu je upotreba raznih vodonepropusnih materijala i konstrukcija, korištenje suvremene aerodromske opreme i sredstva s elektro pogonom”, kaže.

Pitali smo ga i o politici koja se bavi aerodromom jer, kako smo naveli, dio hrvatskih političara govori kako je nevjerojatna činjenica da u BiH gradnju Zračne luke Trebinje financira Vlada Republike Srbije.

“Moj zadatak je da, uz primjenu važećih propisa, dovedem projekt izgradnje Aerodroma Trebinje, koji realizira Vlada Republike Srbije, do kraja. Uvjeren sam da od ovog projekta svi građani regije mogu imati samo korist i nadam se da će opći interes prevladati sve neosnovane strahove i pretpostavke”, zaključio je Stanković.