Održano prvo ročište Debevcu i Mehmedagiću, odluka do četvrtka popodne

Na ročištu o određivanju pritvora suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i bivšem direktoru OSA Osmanu Mehmedagiću, tužiteljica Bojana Jolović je predstavila dio dokaza na osnovu kojih Debeveca i Mehmedagića tereti za krivična djela.

Na samom početku ročišta, odbrana je tražila od sudije Branka Perića da ročište zatvori za javnost, čemu se tužilaštvo usprotivilo, te je sudija Perić donio odluku da ročište ostane otvoreno za javnost.

Također, odbrana je ranije podnijela zahtjev da se sudija Branko Perić izuzme iz suđenja, ali je navedeno da će eventualnu odluku o tome Visoko sudsko tužilačko vijeće donijeti sutra.

U svome izlaganju tužiteljica Jolović je navela kako se Debevec kao prvoosumnjičeni i Mehmedagić kao drugoosumnjičeni terete za zloupotrebu položaja i krivotvorenje službene isprave. Navela je i kako se suočila sa opstrukcijama u prikupljanju dokaza.

Debevec je u nekoliko navrata oštro reagovao na govor tužiteljice, zbog čega ga je sudija Perić upozorio i zaprijetio izbacivanjem iz sudnice.

Tužiteljica je navela kako su nestala tri sudska spisa sa više naloga koje se odnose na posebne istražne radnje, a koje se odnose na prisluškivanje službenog broja dežurnog sudije Suda Bosne i Hercegovine. Prema tvrdnjama Tužilaštva u tri nestala spisa nalazilo se najmanje 10, a vjerovatno više naloga. Zahtjeve za poduzimanje radnji koje se odnose je podnio tadašnji direktor OSA BiH, a odobrio ih je tada predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.

Naime, kako navode iz Tužilaštva, OSA je u augustu 2020. godine zahtjeve sudu izdala na osnovu informacija da je nepoznati sudija državnog suda sjedio u kafani i tražio mito, a da je izvor koji je dao tu informaciju rekao da je sudija kao kontakt dao službeni broj telefona dežurnog sudije. Drugi zahtjev OSA-e se odnosio na produžavanje mjere za drugi broj dežurnog sudije. U periodu u kojem je vršen nadzor broj dežurnog sudije je koristilo najmanje sedam različitih sudija.

Tužiteljica je navela da je svjedok koji je uposlenik OSA BiH rekao da je dogovoreno da će se ovaj zahtjev za prisluškivanje odoboriti.

Dalje, tužiteljica je navela kako je Mehmedagić nazvao Debeveca i kazao mu “dolazi zahtjev, završi odmah”, te da su osim službenog telefona dežurnog sudije pod nadzor stavljeni i neki zaposlenici Tužilaštva. Prema tvrdnji Jolović na ovaj način su osumnjičeni htjeli da nadziru predmete u kojima su spomenuti.

Tužilaštvo Mehmedagića i Debevca tereti da su pribavili korist kroz posjedovanje informacija o radnjama sudija, tužilačkih postupaka uz koje su bili zainteresovani i da su imali potpuni nadzor.

Jolović je kazala i kako je svaki put kada je pozivala svjedoka na razgovor, Mehmedagić bio upoznat sa njenim pozivima. Kao primjer je navela da je jedne prilike svjedoka pozvala u 12 sati i kazala mu da u 13:30 dođe u Tužilaštvo, a da je nedugo nakon poziva Mehmedagić svjedoka pitao šta ćeš kod Jolović i kazao mu “budi pametan, ispričaj kako je bilo vezano za nalog”. Navela i da je se slična situacija ponovila još jednom i da je nakon toga odučila da se osumnjičeni uhapse.

Tužiteljica je iznijela i da je 23. novembra dostavila zahtjev Sudu Bosne i Hercegovine o dostavljanju informacija, a da je nedugo nakon toga svjedok dobio poziv od Mehmedagića koji mu je kazao kako mu je Debevec kazao da Jolović ispituje naloge i da treba reći da OSA radila po nalozima Suda.

Jolović je kazala da Debevec i Mehmedagić imaju umišljaj i dogovor za prikrivanje dokaza, ali i za sprečavanje prikupljanja dokaza.

U zahtjevu za određivanje pritvora kao razlozi su navedeni opasnost od uticaja na svjedoke i prikupljanje dokaza.

Jolović je navela da je Debevec u prostorijama SIPA 18. decembra nastupao sa pozicije sile i moći i da je kazao nekome od pristunih lica “ja ću se izvući iz ovoga, a ti vidi šta ćeš”.

Nakon ovih riječi tužiteljice Debevec je dobacio da je to laž, na što je sudija Perić upozorio Debeveca i zaprijetio mu odstranjivanjem iz sudnice. Perić je upozorio Debeveca da ne misli da će imati povlašten položaj zbog visoke funkcije koju je obavljao.

Slučaj mobitel

Jolović je navela i slučaj sa pronalaskom mobilnog telefona kod advokatice Vasvije Vidović. Naime, opisala je kako su Debevec i Vidović obavljali razgovor u prostoriji iz koje ne izlaze zvukovi, ali se vizuelno posmatra.

Naime, Debevec, prema tvrdnji Tužilaštva, nije dozvolio pretres prilikom lišenja slobode i uz sebe je zadržao torbu, za što je Tužilaštvo onda tražilo poseban nalog Suda.

Tokom razgovora sa Vidović, Debevec je prema navodima Tužilaštva stavio dva mobitela na stol, a onda se pojavio i treći mobitel kojeg je ubacio u torbu Vidović i taj je mobitel pronađen prilikom izlaska na skeneru.

Uticaj na svjedoke

Jolović je kazala i kako je Debevec tražio od radnika Suda da provjeravaju koja lica dolaze na donju kapiju i kome idu, a da te informacije Mehmedagić nije mogao imati osim ako mu ih nije saopćio Debevec.

Rekla je kako je u posljednjih 24 sata saslušala desetak svjedoka, a da su svjedoci sinoć bili vidno uplašeni. Jedan od svjedoka je trebao da otključa jednu od prostorija, a Debevec se raspitivao šta je pričao.

Tužiteljica je zatražila pritvor od mjesec dana.

Također, u svojoj završnoj riječi Jolović je navela da je od OSA-e BiH zatražen podatak o svjedoku koji je navodno vidio sudiju Suda BiH koji traži mito i na osnovu kojeg je OSA BiH tražila nadzor na dežurnim brojem, a da je OSA odgovorila da u njihovom informacionom sistemu ne postoji informacije koje su navedene u zahtjevu. Kako je pojasnila zadovoljena je procedura, ali sadržaj naloga nije bio tačan.

Tvrdnje odbrane Debeveca

Advokatica Ranka Debeveca, Tatjana Savić je navela da se karijere sudija i tužitelja završavaju odlukom o pokretanju istrage i da se promjene rukovodstva suda i tužilaštva rješava optužnicama i disciplinskim postupcima.

Savić je iznijela tvrdnju da je Debevec protivpravno lišen slobode i da mu nije objašnjen razlog za lišavanje slobode, a da citiranje člana zakona nije objašnjenje razloga.

Navela i da tokom pretresa stana Debeveca koji je urađen 19. decembra između tri i četiri sata ujutro nije ništa oduzeto, a da je glavni državni tužitelj na konferenciji za medije u 13 sati 19. decembra saopćio osnove sumnje bez da su one bile saopćenje Debevecu i da su osnovi sumnje prvi put Debevecu rečeni u srijedu oko 11:30 sati.

Rekla je i da je postignut krajni cilj, a to je da se izvršna vlast već okoristila ovim slučajem.

Ukazala je da nije jasno iz koji dokaza proizilazi postojanje dogovora Debeveca i Mehmedagića, da je jasno da je Debevec imao ovlaštenje da izdaje naredbe.

Kako je navela OSA je došla sa informacijom o saznanju da je N.N sudija korumpiran, ali da nisu znali koji pa se nalog odnosio na broj telefona i da su to razlozi koje je donijela OSA BiH i da nije bitno da li su oni tužiteljici realni ili ne.

Dalje istakli su da i bez ovoga, predsjednik Suda BiH može kroz CMS sistem da dobije informacije. Tužilaštvo je kazalo da se ovdje radi o usmenim odlukama dežurnih sudija, koje se ne unose odmah u CMS. Odbrana je navela da se takve odluke naknadno unesu u skladu sa službenim spisom.

Naveli su i da je Debevecu u interesu da se pronađu nestali spisi jer su naredbe koje je izdao legalne, a pitali su i kako tužilaštvo zna sadržaj spisa ako nije poznato gdje se nalaze.

Rekli su da ne vide zašto je sporno posjedovanje tri mobitela i da nema dokaza da je vršio uticaj na svjedoke ili da je uništio dokaze te da je razumljivo da se predsjednik Suda koji se bavi i pitanjem bezbjednosti raspituje ko se gdje parkira, a da je osjećaj neprijatnosti kod svjedoka sasvim normalan.

Svjedočenje Debeveca

Debevec je iskoristio priliku da se samostalno obrati sudu. Tom prilikom je negirao navode posebno da je postigao neki dogovor sa Mehmedagićem.

Rekao je da svjedok Mišo Kerleta nikada nije vidio njega (Debeveca) i da ne može tvrditi da se dogovorao sa tadašnjim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem, a da kako ga nikad nije vidio uživo on to možda može reći da je čuo što je već slabija vrsta dokaza.

Naveo je da su naredbe izdate u skladu sa zahtjevom OSA BiH, a da je samo on kao predsjednik Suda BiH donosio odluku da li je ugrožena sigurnost Bosne i Hercegovine.

O nestanku spisa rekao je da ima ideju kako su nestali, ali i da nije njegova odgovornost njihovo čuvanje niti uništavanje. Da je izdao 600 ili 700 i da nedostaju samo tri naloga. Naveo i da su preporuke da se spisi sa ličnim podacima što prije uništavaju, ali da svakako nije on ih morao čuvati.

Odbrana Mehmedagića

Advokat Mehmedagića, Nermin Mulalić je kazao da se radi o nezakonitom lišenju slobode. Naveo je da Tužilaštvo nije donijelo dokaze o postojanju dogovora i da nema dokaza da je Mehmedagić radio suprotno propisima Zakona o OSA.

Također je naveo da se optužbe za zloupotrebu položaja i krivotvorenje međusobno isključuju i da nije jasno na koji način je Mehemdagić mogao počiniti krivotvorenje i da nije u isto vrijeme mogao da počini i krivotvorenje i zloupotrebu položaja.

Naveo i da nije jasno kako Mehmedagić može da utječe na istragu jer ne radi u OSA BiH i da je samo Tužilaštvo navelo da jedini koji djeluju u istrazi su oni i OSA, prenosi Klix.