Ogroman “Plavi telefon” iznenadio Banjalučane
Naime, u ranim jutarnjim časovima u park je postavljen ogroman Plavi telefon napravljen od stiropora, kako bi građane asocirao na savjetodavnu liniju za djecu i mlade (080 05 03 05). Nakon nekoliko sati, pored makete telefona pojavili su se i volonteri ovog udruženja, koji su prolaznicima dijelili promo materijal i informisali ih o radu linije.
Plavi telefon izradila je mlada konceptualna umjetnica Dragana Vidljinović, akademska slikarka i aktivna članica Udruženja Nova generacija
Plavi telefon je savjetodavna linija putem koje djeca i mladi dobijaju podršku u vezi problema sa kojima se susreću. Tokom tri godine rada, Plavi telefon je zazvonio više od 2.000 puta, a najveći broj poziva ticao se upravo nasilja i zlostavljanja.
Zahvaljujući prijateljstvu sa kompanijom m:tel, koja u okviru svoje društvene odgovornosti podržava rad ove linije, Plavi telefon besplatno mogu pozvati djeca iz cijele BiH bez obzira na mrežu koju koriste.
Četvrti jun proglašen je Međunarodnim danom djece žrtava nasilja 1983. godine, zbog velikog broja djece žrtava u Palestini i Libanu. Podaci kojima raspolažu svjetske organizacije su zastrašujući. Kako UNICEF navodi, u svijetu više od 300.000 djece učestvuje u ratovima, u pojedinim državama se djeci izriču smrtne kazne, dok čak milion djece služi zatvorske kazne širom svijeta. Bez osnovnog obrazovanja ostaje oko 150 miliona djece, koja su prisiljena na težak rad prije navršene 15 godine.
Organizacije koje se bave zaštitom djece upozoravaju da ogroman broj slučajeva nasilja nije prijavljen, te da brojke pokazuju samo mali dio problema. Izloženost nasilju ugrožava odrastanje najmlađih i ostavlja ozbiljne posljedice na njihov razvoj. Djeca koja su žrtve nasilja imaju nisko samopouzdanje i povlače se u sebe, ali nerijetko i usvajaju takav model ponašanja, pa izrastaju u novog nasilnika čime se taj krug širi.
Prema istraživanju koje je objavio UNICEF, svako četvrto dijete u BiH je žrtva nasilja. Iako je naša zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta, nerijetko se u slučajevima nasilja ne postupa adekvatno. Građani se jako rijetko odluče da takve slučajeve prijave institucijama, neki zbog nepovjerenja u sistem, a neki zbog straha da će se zamjeriti nasilniku. O ovom problemu u RS ne postoje baze podataka koje bi prikazale tačno stanje na terenu, niti se izradio registar pedofila, koga je prošle godine obećao ministar pravde RS Anton Kasipović.
Kada govorimo o zakonskim okvirima, Krivični zakon RS je najblaži u regionu jer propisuje najniže kazne za zlostavljanje djece, obljubu i silovanje nemoćnog lica, kao i polno nasilje nad djetetom. Takođe, nerijetko se dešava da se osumnjičeni za ova nedjela brane sa slobode
(Mondo)
