ONI SU PRONAŠLI RJEŠENJE Umjesto odlaska u inostranstvo uradili su ovo
Borba protiv siromaštva i odlaska mladih, šansa za razvoj, zaradu i napredak, poboljšanje zdravlja stanovništva, privlačenje miliona evra iz predpristupnih EU fondova. Sve ovo moguće je postići na jednostavan način, takoreći jednim potezom. Rješenje glasi: motiku u ruke i na selo!
Tako bar misle učesnici okruglog stola o proizvodnji organske hrane, koji je nedavno organizovao Centar za životnu sredinu Banjaluka.
– U našoj zemlji imamo nezagađenu prirodu, zdravo zemljište, čiste vode, napuštene posjede na selu, mlade koji sve više odlaze iz zemlje. Dakle, poljoprivredna proizvodnja po organskim principima može biti generator socio-ekonomskog razvoja, prvenstveno usitnjenih malih porodičnih gazdinstava, ako budemo dovoljno pametni, pa iskoristimo i same fondove koji su nam dostupni, ali i mogućnosti umrežavanja – poručila je Mirjana Ribić, predstavnica onlajn platforme „Zdrava logika“ sa ovog skupa.
Učesnici okruglog stola su bili i predstavnici „Biblioteke sjemena“ koja funkcioniše u okvirima fondacije „Factory of joy“.
Kada se govori o opasnostima i posljedicama konzumiranja genetski modifikovane hrane, organska proizvodnja se uvijek predstavlja kao pravo rješenje, tvrde ekolozi i preporučuju susret sa proizvođačima hrane – oči u oči.
– Građani BiH teško dolaze do podataka koji se to proizvodi nalaze na policama, te da li se radi o GMO hrani. Upravo upoznavanje sa organskim proizvođačima, posete njihovim imanjima te poznavanje koje certifikate treba da posjeduju, može se ostvariti povjerenje da je hrana koju jedemo dobra po naše zdravlje – izjavila je Ivana Kulić, koordinatorka Anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.
Dodaje da se farmeri, koji se odluče na proizvodnju hrane po organskim principima, moraju boriti i sa brojnim preprekama,
Među najvećim problemima ističe se upravo veoma skup proces certifikacije proizvođača kao organskog. Analize su zahtjevne, a u BiH nema dovoljno instituta i laboratorija koje se bave time. Potrošači se često moraju oslanjati na povjerenje i mogućnost sljedivosti proizvoda.
– Poljoprivredna proizvodnja po organskim principima ima itekako velike šanse za razvoj, ali zavisi od dodatnih faktora na čijem unapređenju bi trebao raditi i vladin i nevladin sektor, a to se prije svega odnosi na edukaciju i širenje svijesti među poljoprivrednim proizvođačima u ovoj zemlji. Povećavanjem broja poljoprivrednih proizvođača u organskoj proizvodnji, stvorili bi se i uslovi za jeftiniju proizvodnju ove hrane, a to bi trebao biti zadatak svih nas koji radimo u ovom sektoru da prema zakonima koji vladaju na tržištu postignemo ovaj efekat.
Eko hrana je trenutno u odnosu na običnu hranu skuplja za 15 odsto, čija se razlika u cijeni opravdava upravo zbog samih ulaganja jednog poljoprivrednog proizvođača u proces proizvodnje – istakla je Mirjana Ribić iz zdrave logike.
(Srpskainfo)
