Biznis 29.04.2019.

ONLAJN PROTEST: Sindikat radnika u trgovinama pokrenuo akciju “Slobodni za praznike”

ČITANJE: 7 minuta

U izuzetno teškim uslovima danas u trgovinama širom BiH radi 150.000 radnika. Jedan ili nijedan trgovac će imati slobodan dan 1. maja, što je slučaj i za druge praznike. Tim povodom Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti danas započinje onlajn protest pod nazivom “Slobodni za praznike”.

Predstavnici ovog Sindikata već izvjesno vrijeme pokušavaju alarmirati kompletno društvo te pitanja o teškim uslovima rada u trgovinama staviti na dnevni red nadležnih, medija i svih koji donose odluke o radnicima u ovom sektoru.

Prošle godine na vrhu liste problema radnika u trgovinama našao se prekovremeni i neplaćeni rad. Godinama unazad mobing je bio naizraženiji problem koji je i danas izuzetno prisutan, naročito u području Hercegovine.

– Neplaćeni prekovremeni sati znače nemogućnost korištenja slobodnog dana u sedmici, nemogućnost uzimanja pauze i slično. Radnici su direktno od nas tražili pomoć. Kada nam pričaju šta ih najviše boli, upravo su to rad za vrijeme praznika i jako male plaće – govori nam Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti.

Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna platća u sektoru trgovine iznosi 653 KM. Ona je rasla u odnosu na prethodne godine, ali Beširović ističe kako nije bilo sistemskih povećanja plate.

– To su ustvari rezultati nekih ad hoc mjera kojima se poslodavci u ovom sektoru bore zadržati radnu snagu s obzirom da se odljev radne snage u sektoru trgovine počeo vrlo alarmantno primjećivati. Onda se poslodavci koriste raznim metodama, isplatom regresa i drugih stimulacija da povećaju radnicima primanja, a da istovremeno ne budu na gubitku s obzirom da Zakonom o doprinosima još nije promijenjen u smislu da on bude rasterećenje za poslodavce – pojašnjava Beširović, piše Klix.

Danas je najteže pronaći radnike u trgovinama u manjim sredinama, dok podaci Sindikati govore kako se do prije nekoliko godina prilikom otvaranja nekih tržnih centara na jedno radno mjesto znalo aplicirati do 3.000 ljudi, od toga većina sa visokom stručnom spremom.

Poslodavci ne žele radnike u sindikatu

Sindikat trgovine razgovarao je s udruženjem poslodavaca BiH, ali ono što je najveći problem jeste nemogućnost organizovanja radnika u sindikat. Kako kaže Beširović, poslodavci ne žele organizovane radnike u ovom sektoru.

– Poslodavci i sindikat bi trebali biti korektivni faktor za ekonomiju ove zemlje te oni koji će kreirati politiku koju bi trebale provoditi vlade. Nažalost, nedostatak socijalnog dijaloga i činjenica da nema organizovanog sindikata uopšte u realnom sektoru su veliki problem. Od 150.000 radnika u trgovinama, 12.700 ih je u Sindikatu. Dakle, čak ni deset odsto radnika nisu sindikalno organizovani -ističe Beširović.

Kroz onlajn protest “Slobodni za praznike”, cilj Sindikata trgovine jeste prvenstveno da se pitanje prekovremenog i neplaćenog rada u trgovinama konačno zakonski uredi.

Iz Sindikata očekuju kako će konačno sjesti za isti sto sa vladom i poslodavcima kako bi pronašli rješenje koje će biti primjenjivo u praksi.

– Jasno je da ne možemo zatvoriti kompletan trgovinski sektor u danima praznika, ali jasno je i da tokom praznika nema potrebe da u dvije ulice radi pet trgovina. Dovoljno je da radi jedan i da na taj način pružimo trgovcima priliku da budu slobodni barem neke od praznika -poručuje Beširović te poziva sve one koji rade u ovom sektoru ili se saosjećaju s radnicima u trgovinama da u 12 sati kliknu na Slobodnizapraznike.com.

Akciju podržalo oko 35.000 građana

Na današnjoj press konferenciji organiziranoj povodom prvih online radničkih protesta u BiH, iz STBIH su pozvali sve bh. građane da klikom na stranicu www.slobodnizapraznike.com ostave svoj komentar i potpišu online peticiju upućenu premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću.

Tokom jednosatnog online protesta kampanju “Slobodni za praznike” podržalo je 34.048 građana, a live stream je gledalo više od 5.000 ljudi.

Za STBiH 29. april je postao tradicionalni dan akcije, jer radnici u ovom sektoru ne mogu 1. maj, Praznik rada iskoristiti kako bi artikulisali za njih bitna pitanja. Naime, u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti radnici nemaju slobodan dan za praznike, ali ni dan koji bi iskoristili za bilo koji oblik sindikalne borbe što je posljedica nedostatka političke volje za donošenjem zakona o praznicima BiH, kao i nepostojanje obavezujućih akata, mehanizama i instrumenta kojima bi se svim radnicima u BiH, bez obzira na mjesto i sektor u kojem rade, garantirale jednake mogućnosti i prava vezana za neradne dane u dane praznika, istaknuto je na konferenciji za medije.

“Kada je u pitanju zakonska regulativa u BiH vezana za rad u vrijeme praznika situacija je haotična. Na nivou FBiH nemamo zakon o praznicima, odnosno, postoji zakon preuzet od bivše države kojeg ne možete naći. Ima i svijetlih primjera, poput Županije zapadno-hercegovačke u kojoj je donesen Zakon o praznicima koji regulira rad praznicima, nedjeljom i kaznene odredbe za one koji krše odredbe zakona koje se kreću od 500 do 5.000 KM. U općini Čitluk je također donesena Odluka kojom se zabranjuje rad nedjeljom, definira rad praznicima, kao i kaznene odredbe koje se u ovom slučaju kreću i do 10.000 KM”, kazala je Željka Rubinić, regionalna povjerenica STBIH – Regija Hercegovina.

Dragan Došen, regionalni povjerenik STBIH – Regija Sjeverozapad istaknuo je da na ovom području postoji različita regulativa kada je u pitanju rad praznicima i nedjeljom.

“U Sanskom Mostu regulirano je da je radno vrijeme nedjeljom do 12, a u Bihaću do 22 časa. Nedavno je donosena odluka Skupštine Grada Banja Luka kojom je definisano radno vrijeme nedjeljom do 22 časa, a ranijom odlukom se radilo do 20 časova. U Regiji Sjeverozapad, ali i u ostatku BiH sve je primjetniji nedostatak radne snage u sektoru trgovine”, kazao je Došen.

Upravo je činjenica da radnici u sektoru trgovine nemaju pravo na slobodan dan opredijelila rukovodstvo i članstvo STBIH na online protest.

“Radim u kompaniji koja posluje u oba bh. entiteta i koja je opredjeljena za poštivanje zakonskih propisa kada su u pitanju prava radnika, što uključuje i rad praznicima. Činjenica da nema zakona smeta i poslodavcima, jer u takvoj situaciji se dešava da poslodavac osigura slobodan dan za uposlenike, a njegova konkurencija radi na taj dan. Dakle, da bi poslodavci poštovali zakon, taj zakon nadležni prethodno moraju donijeti”, kazala je Blaženka Marković, glavna povjerenica STBIH u Konzum BiH.

Online protest je doprinos i podrška inicijativi koju je STBIH uputio izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, “Inicijative smo dostavili premijeru FBiH Fadilu Novaliću i predsjedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću, s ciljem sistemskog uređenja rada u dane praznika i pronalaženja rješenja koja će omogućiti radnicima u trgovini i uslužnim djelatnostima neradni dan za praznike, sa jasno naglašenim mehanizmima za provođenje takvih zakonskih rješenja i kaznenim mjerama za one koji budu uzrupirali pravo radnika trgovine na slobodan dan za praznike. Ukoliko Vlada FBiH odbije naše prijedloge, mi u STBIH smo spremni predložiti izmjene i dopune zakona, radi se o Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH i Zakonu o radu FBiH, kako bi se reguliralo pravo koje omogućava radicima u sektoru trgovine da budu slobodni za praznike. U tom smislu već smo imali razgovore sa zastupnicima stranaka i pozicije i opozije u Parlamentu FBiH koji su kao ovlašteni predalagači spremni predložiti donošenje izmjena i dopuna ovih zakona. Neposredno pred dolazak na ovu press konferenciju dobili smo odgovor na našu inicijativu od strane pregovaračkog tima Vlade FBiH u kojemu se navodi da su spremni razgovarati o našim inicijativama, nakon što pribave mišljenja nadležnih ministarstava“, kazala je Mersiha Beširović, predsjednica STBIH.

Prisutni na press konferenciji su još jednom pozvali sve građane BiH da do 30. maja klikom na stranicu www.slobodnizapraznike.com i potpisivanjem peticije podrže radnike u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti da ostvare svoje pravo i budu – “Slobodni za praznike!”

(Klix)