OPOZICIJA ZAKASNILA: SNSD sve bliže ulasku u vlast na nivou BiH

Dešavanja u izbornoj noći i sve ono što je uslijedilo nakon 2. oktobra ozbiljno su konkurentski zaprijetila dugogodišnjoj pravoj poslastici kada su u pitanju izbori u BiH. Tako smo imali situaciju da je malo nedostajalo da nastojanje Jelene Trivić u postizbornom periodu da ubijedi javnost da je ona pobjednik izbora i novi predsjednik Republike Srpske i sukob nje i Draška Stanivukovića, koji, prema riječima PDP-a nije sukob, zanemari ono što je u BiH uvijek bilo najinteresantnije – formiranje vlasti.

Kalkulacije, razne kombinacije i pokušaji svih političara kojima je narod ukazao tek minimum povjerenja na izborima, ali ipak dovoljan da se u procesu formiranja vlasti bori za “svoj deo”, slične su onim tviteraškim u traganju za najboljim načinom za ulazak Srbije u nokaut fazu SP u Kataru, iako statistika pokazuje samo jedan osvojen bod u dvije od tri utakmice u grupnoj fazi.

Posmatrač sa strane vjerovatno bi od bilo kakvog razmatranja procesa formiranja vlasti u BiH odustao već nakon spoznaje sistema i svih nivoa vlasti, ali isto to ne važi i za dnevne političare, spremne da i do tančina razmotre sve mogućnosti, mehanizme ucjene i političkog dogovora, a sve s ciljem da u novoj vladi njihov partijski vojnik dobije bar funkciju nosača kišobrana. To i ne iznenađuje, jer je borba za funkcije, bar je u BiH, uvijek bila disciplina vrijedna svakog truda i žrtve.

Kada govorimo o formiranju izvršne vlasti u Republici Srpskoj, po svemu sudeći do sada, ne bi trebalo da bude značajnijih iznenađenja. Raniji koalicioni partneri, shvativši da od opozicije sa dugim stažom u Srpskoj nemaju zeleno svjetlo za saradnju, a da samostalno teško da mogu osigurati podršku i da u svojim rukama nemaju potreban kapacitet za pregovarački položaj očekivano su se vratili u vladajuću koaliciju. Novitet bi moglo da bude samo to što bi ovoga puta isti mandatar na tom položaju mogao da ostane samo dvije godine, “ukoliko ne bude kvalitetno obavljao svoju dužnost”.

Iako je tu dogovor jasan i krajnji ishod konsultacija u vezi s formiranjem Vlade Srpske poprilično izvjestan, interesantno je ipak iščekivanje izbora delegata u Domu naroda BiH, gdje bi ključnu ulogu mogli da odigraju politički subjekti okupljeni u koaliciju Pokret za državu. Predstavljanjem svog kandidata Pokret je osigurao poziciju za pregovore, a SNSD-u, s obzirom na mogućnost da im ponudi ministarsku fotelju i mjesto potpredsjednika NS RS i njihovu zainteresovanost za učešće u vlasti Srpske, pribiližio izboru četvrtog delegata. Za takav rasplet, s obzirom na to da SNSD za svoj naum već ima dovoljan broj ruku, dovoljno bi bilo samo da Pokeret glasa za svog kandidata, što je i najizgledniji scenario.

Interesantno će, po svemu sudeći, biti u Vijeću naroda Republike Srpske, gdje bi SNSD trebalo da ima tri od ukupno osam delegata u Klubu Bošnjaka. S takvom postavkom pitanje je da li će ovaj klub u budućnosti moći pokretati pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na zakone i akte koje donosi Narodna skupština, jer je za to potrebna dvotrećinska većina jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda.

Ipak, ono što je glavna tema u BiH nakon rješavanja dileme ko je budući predsjednik Republike Srpske svakako je formiranje vlasti na nivou BiH. Takvom procesu, uzmemo li u obzir sve nivoe vlasti u BiH, zajedničko je što ove godine to teče ubrzano, budući da je za dogovor nakon prošlih opštih izbora bilo potrebno godinu dana, dok na nivou FBiH nije ni postugnut. Okolnosti, interesi političkih akreta, kao i njihovo djelovanje ukazuju na to da će se ovoga puta prekinuti s takvom navikom i vlast formirati rekordnom brzinom.

Obrise novog izgleda vlasti na ostalim nivoima, izuzmemo li Republiku Srpsku, djelimično je omogućilo potpisivanje sporazuma između HDZ BiH i stranaka “osmorke”. Dok na takav dogovor SDA odgovora da još ništa nije gotovo, te da je preuranjen, od probosanskih stranaka koje čine “osmorku” poručuju da ovoga puta stranka Bakira Izetbegovića ide u opoziciju. Uprkos podršci koju su građani na izborima ukazali partiji i njenim pojedincima za parlament, potpisivanje sporazuma vjerovatno će značiti siguran put u SDA u opoziciju u FBiH.

Kada govorimo o formiranju vlasti, sa sigurnošću se ne može govoriti o nivou BiH, jer ostaje neizvjesno hoće li iz Republike Srpske ministarsku garnituru u Savjetu ministara popuniti akteri opozicije ili SNSD i koalicionih partnera. Na takvu mogućnost opozicija je možda kasno počela da računa, pa se već u startu može prognozirati da se sastav ovog organa izvršne vlasti u pogledu predstavnika iz Srpske neće promijeniti. Može se naslutiti da, iako matematički moguće, nije realno očekivati da će nakon neuspjelih pregovora sa SDP, koja zajedno sa ostalim partijama čini “osmorku”, opozicija iz Srpske uspjeti da se izbori za vlast na nivou BiH.

Isto tako, razmatrajući proces formiranja vlasti treba imati u vidu ranije dogovore lidera HDZ BiH i SNSD o koalicionom djelovanju, te i dinamiku kojom se taj proces odvija  s obzirom na mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH i da je takav korak uslovljen funkcionisanjem sistema u BiH. Uzevši u obzir sve navedeno, te mogućnost SNSD da s obzirom na mehanizme proistekle iz podrške građana pokrene nove blokade u BiH, mala je vjerovatnoća da bi se i bošnjačka strana upustila u rizik i pribjegla eksperimentu formiranja vlasti bez SNSD.

(Nevena Stanojević)