Osam sati sjedenja je pogubno za cijelo tijelo

Dugo se vjerovalo da je pretjerano sjedenje štetno samo za kičmu, ali nova naučna saznanja potvrđuju da je ono pogubno za cijeli organizam. Nekoliko studija je ukazalo na postojanje veze između dugotrajnog sjedenja i opasnosti od teških bolesti, pa čak i prevremene smrti kod one trećine ljudi koji, kako pokazuju statistike, za radnim stolom provode duže od 10 sati dnevno.

Svakodnevno sjedenje na poslu uzrokuje niz bolesti, od kojih su najopasnije dijabetes i srčani problemi, zaključili su naučnici Univerziteta u Lesteru, na osnovu analiza u kojima je učestvovalo 800.000 ljudi. Prema riječima dr Eme Vilmot, ni svakodnevne vježbe ne mogu da pomognu ako se osam sati u toku dana provede na stolici. Oni koji mnogo sjede imaju dva puta veći rizik da obole od dijabetesa, bolesti srca i bubrega.

– Ako sjedite po četiri sata u stolici pet dana u nedelji, a kičma se ne kreće, koljena i kukovi su savijeni, tijelo postaje ukočeno. Mišići slabe i organizam počinje da oboljeva – kaže Tim Alardis, osteopata i fizioterapeut iz Velike Britanije.

Iako su medicinski zvaničnici izdali preporuke koji je minimum potrebne fizičke aktivnosti, oni nisu predložili da se ograniči vrijeme provedeno u sjedećem položaju.

– Poslije četiri sata sjedenja, tijelo počinje da šalje signale da mu je loše – kaže Elin Eklbom-Bak iz švedske Škole za sport i medicinske nauke.

Čak i za one koji vježbaju sjedenje je loše. Prvo što strada jesu leđa: zbog lošeg držanja tijela, javljaju se jaki bolovi u ramenima, vratu i leđima. Usljed ograničenog kretanja većina velikih mišićnih grupa prolazi kroz duge faze nepokretnosti pa mišići postaju slabi i javljaju se grčevi.

Posljedica sedentarnog načina života je i nagomilavanje kilograma. Naučna istraživanja pokazala su da nedostatak fizičke aktivnosti smanjuje proizvodnju enzima koji se bori protiv gomilanja masti u organizmu i do čak do 50 odsto. Pretjerano sjedenje usporava metabolizam i izaziva promjene tjelesnih funkcija, što dovodi do povećanja tjelesne težine.

Sjedenje podiže i nivo holesterola u krvi: poslije nekoliko sati dobar (zdrav) holesterol pada za 20 odsto, a enzimske aktivnosti za 90 odsto.

Studija koja je nedavno sprovedena u Kanadi dokazala je da postoji čvrsta veza između višesatnog sjedenja i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, koje nekad imaju i fatalan ishod.

Osobe koje ispred računara i televizora dnevno provode više od 11 sati, povećavaju rizik od srčanog udara za 67 odsto, a svaki sat proveden u sjedećem položaju povećava šanse za nastanak srčanih oboljenja.

Za ljude koji svakodnevno vježbaju ali, ipak, dosta sjede, bolje da vježbanje podijele u više delova u toku dana. Sjedeći način života povećava i šanse za pojavu dijabetesa za čak sedam odsto. Usporene tjelesne funkcije dovode do povećanja nivoa šećera u krvi jer tijelu nije potrebna energija, pa šećer ostaje u krvi. U studiji objavljenoj u “Britanskom žurnalu” navodi se da nakon četiri sata sjedenja tijelo počinje da prekida produkciju lipaze, enzima koji apsorbuje masti.

Osobe koje obavljaju kancelarijski posao ili posao koji zahtijeva sate sjedenja, trebalo bi da, dok rade, stoje barem dva sata kako bi bili zdraviji i duže živjeli, otkriva najnovije britansko istraživanje. U studiji, objavljenoj u časopisu British Journal of Sports Medecine, navodi se da bi idealno bilo raditi stojeći četiri sata, ali da je za početak dovoljno i samo dva. Savjetuje se zaposlenima da uvijek stoje kada razgovaraju telefonom i da protegnu malo noge, makar i po kancelariji.

OŠTEĆENjE ORGANA

Srčani problemi

Mišići sagorevaju manje masti i krv protiče sporije kroz organizam tokom sedenja, dozvoljavajući tako masnim kiselinama da lakše zapuše srčane arterije. Predugo sedenje povezano je sa povećanjem krvnog pritiska i povišenim holesterolom pa oni koji sede imaju duplo veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti.

Prekomeran rad pankreasa

Pankreas proizvodi insulin, hormon koji šalje glukozu ćelijama kako bi stvarale energiju. Ali, ćelije u besposlenim mišićima ne dočekuju spremno insulin, pa ga pankreas sve više i više proizvodi, što dovodi do nastanka dijabetesa i drugih bolesti.

Kancer debelog creva

Studije su našle vezu između dugog sedenja i raka debelog creva, kancera dojke i raka endometrijuma. Uzroci nisu dovoljno jasni, ali po jednoj teoriji višak insulina ubrzava rast kancerogenih ćelija. S druge strane, redovno vežbanje i dovoljno kretanja oslobađaju prirodne antioksidanse koji ubijaju loše ćelije, potencijalne uzroke nastanka raka.

DEGENERACIJA MIŠIĆA

Mekani trbušnjaci

Kad se krećete, stojite ili sedite pravilno, mišići stomaka drže vaše telo uspravnim. Ali, kad se uvalite u stolicu, oni postaju neupotrebljivi. Slabi leđni i trbušni mišići dozvoljavaju kičmi da se krivi do stanja koje se zove lordoza.

Opušteni gluteus

Tokom sedenja mišići gluteusa ne rade gotovo ništa, pa se lako navikavaju na to stanje. Kada su ovi mišići mekani, slabe i onemogućavaju normalan hod i korak.

PROBLEMI SA NOGAMA

Slaba cirkulacija: Dugo sedenje usporava cirkulaciju pa se krv zadržava u nogama. Problemi koju mogu da nastanu su otečeni zglobovi, proširene vene i nastanak tromboze.

SLABA LEĐA

Nesavitljiva kičma: Kičma koja se slabo pokreće postaje nesavitljiva i podložnija povređivanju u svakodnevnim aktivnostima. Kada se krećemo, mekani diskovi između pršljenova istežu se i skupljaju, dovodeći u telo svežu krv i nutrijente. Kada dugo sedimo diskovi su zgnječeni i gube elastičnost.

Oštećenje diska: Osobe koje provode previše vremena u sedalnom položaju češće obolevaju od diskus hernije. Bočno-slabinski mišić (lat. iliopsoas) koji se proteže od pršljenova kičmenog stuba do butne kosti preko zgloba kuka, kada je zategnut gura lumbalni deo leđa ka napred. Tako je ceo donji deo leđa oslonjen na sedalne kosti, zbog čeka nastaju nesnosni bolovi u lumbalnom delu leđa i karlici.

SMRTNOST USLJED PREDUGOG SJEDENjA

Nedavno istraživanje pokazalo je da su oni koji su tokom osmogodišnje studije više od sedam sati dnevno provodili u sedenju gledajući televizuju imali za 61 odsto veći rizik od smrti, od onih koji su ispred TV ekrana bili samo jedan sat dnevno.

(Vrijeme provedeno u gledanju TV)

1-2 sata 4 odsto

3-4 sata 14 odsto

5-6 sati 31 odsto

više od 7 sati 61 odsto

KAKO SE PRAVILNO SJEDI

– Glavu ne naginjati napred

– Ramena treba da budu opuštena

– Laktovi pod uglom od 90 stepeni

– Ruke blizu tela

– Donji deo leđa treba da ima podršku

– Stopala da stoje ravno na podlozi

(Novosti.rs)