Osvajao Krim i Donbas za Putina, sad je uhapšen: Ko je Igor Strelkov?

Danas je uhapšen Igor Girkin Strelkov, bivši ministar obrane takozvane DNR, ruske paradržave na istoku Ukrajine, javlja ukrajinski RBC pozivajući se na izvore u agencijama za sprovođenje zakona i Strelkovljevog advokata.

Strelkovljeva supruga potvrdila je pritvaranje. Prema njenim riječima, radnici Istražnog odbora stigli su oko 11.30 i odveli njenog supruga u nepoznatom smjeru. Navodi se i da je supruga rekla da je Strelkov optužen prema članu 282. Krivičnog zakona Ruske Federacije koji obuhvata ekstremizam.

U Holandiji osuđen za rušenje putničkog aviona Malaysian Airlinesa

Sud u Holandiji krajem prošle godine presudio je da je Rusija imala kontrolu nad separatistima u istočnoj Ukrajini kada je oboren avion Malaysian Airlinesa 2014. godine, pri čemu je poginulo svih 298 ljudi u avionu. Avion na letu MH17 letio je iz Amsterdama u Kuala Lumpur.

Osuđeni su Strelkov i još jedan ruski državljanin te jedan Ukrajinac jer je zaključeno da su 2014. djelovali u sklopu separatističke grupe. Girkin, tadašnji vojni lider takozvane Narodne Republike Donjeck, osuđen je zbog postavljanja projektila, a Dubinski zbog organizacije transporta raketnog sistema Buk. Sud je utvrdio da je Harčenko nadzirao i čuvao taj raketni sistem.

Strelkov od početka rata kritikuje rusko vodstvo i najavljuje poraz Rusije, a nerijetko žestoko kritikuje i samog Vladimira Putina. “Da operacija nije bila planirana, postalo je očito otprilike petog dana. Šestog dana dobio sam mnogo informacija i shvatio sam da su moji instinkti potpuno ispravni. Operacija očito ne ide po planu jer je plan bio pun kontradikcija”, rekao je u jednom intervjuu još u ožujku prošle godine, prenosi Politico.

“Ukrajinska vojska biće neugodno iznenađenje za rusku vojsku. Ruska vojska je u izuzetno nepovoljnom položaju na ogromnom  frontu dugom 3.000 kilometara… Osim vojnih neuspjeha, rusko vođstvo pokazalo je svoje neuspjehe u spoljnoj politici i ekonomskoj politici”, izjavio je u još jednom intervjuu.

Ratovao u BiH, Čečeniji i Ukrajini, optužuju ga za ratne zločine

Ovaj 51-godišnji Rus, deklarisani ruski nacionalista, bio je agent ruske Federalne bezbjednosne službe (FSB) od 1996. do 2013, navodno u protivterorističkoj jedinici. Budući da je FSB svojevrsni militarizovani (odnosno još više militarizovani) ekvivalent američke CIA, Strelkov se u tom razdoblju, prema pisanju Moscow Timesa, borio u Drugom čečenskom ratu. Prema navodima ruske nevladine organizacije za ljudska prava Memorijal, tamo je učestvovao u otmici i ubistvu više čečenskih civila.

Sam je pak u e-mailovima koji su naknadno objavljeni pisao da je prije toga učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini kao jedan od nekoliko stotina ruskih dobrovoljaca.

Naravno, FSB je nasljednik notornog sovjetskog KGB-a, a s ostatkom bezbjednosno-obavještajnog aparata funkcioniše kao glavni nosivi stub ruskog režima, moćniji i od same vojske. Vrh vlasti u Kremlju pun je takozvanih “silovika”, ljudi koji su u politiku došli upravo iz tog aparata. I sam Putin, podsjetimo, stasao je u KGB-u i nakratko preuzeo čelo FSB-a 1998, prije nego što je postao predsjednik Rusije 2000.

Došao s 50 ljudi u Ukrajinu i organizovao otcjepljenje Krima

Strelkov je postao slavan – odnosno zloglasan – kad je 2014. godine na specijalnom zadatku došao u Ukrajinu, u vrijeme revolucije poznate kao Euromajdan u kojoj je na kraju svrgnut proruski nastrojeni predsjednik države Viktor Janukovič.

Kako piše Leonid Beršidski za Bloomberg, Strelkov je stigao u Ukrajinu s još 50 ljudi (navodno pripadnika ruskog Specnaza), spremnih za “hibridni rat”, i praktino sam uvukao Rusiju u sukob na strani proruskih separatista. Njegov paravojni odred navodno je finansirao ruski oligarh Konstantin Malofejev, ali nije potpuno jasno od koga je primao naredbe – ako ih je uopšte primao.

Prvo je krajem februara otišao na Krim i tamo organizovao i obučavao separatističke “samoodbrambene snage” u sklopu pobune protiv novih, prozapadnih vlasti u Kijevu, predstavljajući se kao “emisar Kremlja”.

Kako je sam naknadno ispričao u intervjuu 2015, učestvovao je i u organizovanju ilegalnog referenduma o otcjepljenju i ujedinjenju Krima s Rusijom. Priznao je da je sam morao prisiliti parlamentarne poslanike da glasaju za otcjepljenje, a policiju i vojsku na poluostrvu da ga sprovedu.

Drugim riječima, referendum je bio igrokaz za sprovođenje imperijalističkih ambicija Moskve nakon što joj je Kijev okrenuo leđa. Naravno, od toga ne bi bilo ništa da Putin nije poslao ruske vojnike bez oznaka (zbog čega su dobili nadimak “mali zeleni ljudi”) iz mornaričke baze u Sevastopolju da okupiraju poluostrvo.

S Krima se prebacio na Donbas, postao “ministar odbrane” separatista

Kad je obavio zadaću na Krimu, u aprilu je produžio u Donbas na istoku zemlje, gdje je s grupom svojih militanata na prepad zauzeo zgrade gradskih vlasti, policije i Bezbjednosne službe Ukrajine (SBU) u Slovjansku, gradu u oblasti Donjeck. Nakon što je preuzeo vlast u Slovjansku, uveo je staljinističku diktaturu u tom ukrajinskom gradu. Naredio je, po vlastitom priznanju, strijeljanje četvorice stanovnika, piše Radio Free Europe/Radio Liberty.

U samoproglašenoj i međunarodno nepriznatoj Narodnoj Republici Donjeck (DNR), koja je tih dana uspostavljena, Strelkov se proglasio ministrom odbrane i vodio separatističke snage u pokušaju zauzimanja čitave Donjecke oblasti, inače suverenog teritorija Ukrajine.

Kad se ukrajinska vojska, tada neuporedivo slabija nego danas, pregrupisala i pokrenula protivofenzivu protiv separatista, Strelkov se sa svojim snagama povukao i utvrdio u gradu Donjecku, tražeći da mu Rusija pošalje teško naoružanje za rat. Putin je na kraju – nevoljko, piše Beršidski – poslao rusku vojsku preko granice u borbu s ukrajinskom, sve vrijeme poričući da ruski vojnici učestvuju u tom formalno građanskom ratu.

Njegovi militanti oborili putnički avion iz Holandije, poginulo 298 ljudi

No Strelkov, odnosno Girkin, nije dugo ostao na funkciji vojnog komandanta u Donbasu. Smijenjen je već u avgustu 2014, po jednom tumačenju zato što je bio previše militantan i ambiciozan u svojim planovima za komadanje Ukrajine i uspostavu “Novorusije” na njenom teritoriju. Putin, barem tada, nije bio spreman na otvoreni rat s Kijevom i okupaciju većeg dijela ili čitave Ukrajine.

Po drugoj interpretaciji, međutim, Girkin je smijenjen zbog incidenta, odnosno ratnog zločina koji su ruski separatisti počinili rušenjem putničkog aviona avioprijevoznika Malaysia Airlinesa na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur dok je letio iznad Donbasa. Od 298 putnika i članova posade, čak 193 osobe su bile nizozemski državljani.

Nizozemsko tužiteljstvo optužilo je upravo Girkina za ovaj jezivi zločin – uz još dvojicu dužnosnika DNR-a, također ruskih državljana, te zapovjednika separatističke postrojbe koja je oborila avion protuzračnim sustavom BUK dopremljenim iz Rusije.

Kad ga je reporter BBC-ja 2020. nazvao i pitao zašto nije otišao na sud u Haagu braniti se od optužbi, Strelkov je iz Moskve odgovorio da je on vojnik i da ne priznaje nadležnost nizozemskog građanskog suda za taj zločin te da proruski pobunjenici nisu ti koji su ga počinili. Ipak, iste je godine za britanski Times rekao da kao “zapovjednik pobunjenika i sudionik u sukobu” osjeća “moralnu odgovornost” za smrt 298 ljudi iz srušenog aviona. Što god to značilo.

“Ipak sam ja pritisnuo okidač rata. Da naš odred nije prešao granicu, na kraju bi sve bilo gotovo kao u Harkivu ili Odesi. Praktički, zamašnjak rata koji do sada traje pokrenuo je naš odred. I snosim osobnu odgovornost za ono što se tamo događa”, opisao je Strelkov svoju sudbonosnu ulogu u Ukrajini za ruske novine Zavtra u studenom 2014.