Otkrivamo: Kako utvrditi stvarnu kilometražu na “polovnjaku”

Utvrđivanje stvarne kilometraže za svakog potencijalnog kupca polovnog automobila – što je sudbina većine vozača u BiH – predstavlja pravu noćnu moru. U ovom tekstu, na osnovu savjeta stručnjaka i brojnih vlasnika auto placeva, koje smo anketirali, otkrivamo trikove uz pomoć kojih i obični laik može da otkrije da li je na nekom “polovnjaku” vraćana kilometraža.

Za početak, najvažnije je utvrditi da li se podudaraju kilometraža i opšte stanje u kojem se vozilo nalazi, odnosno da li upadljivo odstupaju jedno od drugog. Indicije koje mogu da ukažu na mnogo veću stvarnu kilometražu su brojne, pa bi i za prodavca bilo veoma skupo da ih u potpunosti ukloni.

polovnjakŠto se karoserije automobila tiče, presudan je ukupan utisak koji vozilo ostavlja. Po stanju u kojem se nalazi autolak lako može se prepoznati, da li je automobil morao da pretrpi 100 ili 1.000 pranja u mašinskoj auto-praonici. Brojni tragovi udaraca od kamenčića, brazgotine i ogrebotine na felnama ili izgebana stakla – sve su to nedvosmisleni tragovi visoke kilometraže.

I gume otkrivaju kilometre

Na prvi pogled se čini da pohabani profil pneumatika ne može da kaže ništa o realnosti očitane kilometraže. Međutim, ako je pneumatik nov, a njegov profil već jako pohaban, to ukazuje na automobil koji je za kratko vreme jako puno prešao. Starost može da se utvrdi na boku pneumatika, pomoću tzv. DOT brojčane oznake. Prve dve cifre pokazuju nedelju, a sledeće dve godinu proizvodnje. Tako na primer broj 3011 označava pneumatik proizveden 30. nedelje 2011. godine.

Kabina takođe može da oda vraćene kilometre

I iz stanja u kojem se nalazi kabina automobila se može izvući zaključak o tome da li prikazana kilometraža odgovara stvarnoj. Izlizan volan i otrcan menjač, propala sjedišta, istrošene unutrašnje obloge i tapacirani dijelovi su jednostavno nepomirljivi sa niskom kilometražom – to nikako ne može biti posljedica uobičajene upotrebe vozila. Isplati se zaviriti i ispod volana, u vozačev prostor za noge, pa pogledati stanje u kojem se nalaze nožne komande. Ako su gumene obloge papučice gasa, kočnice i kvačila jako istrošene, moglo bi se zaključiti ili da su prečesto pritiskane u odnosu na ono što kaže podatak o kilometraži ili da taj podatak nije istinit.

„Sve piše u papirima“

Jedan od izuzetno važnih savjeta, koji možemo da vam damo jeste da veliku pažnju posvetite papirima. Prateća dokumentacija vozila mora biti kompletna. Tu spadaju servisna knjižica, ali i računi izdati u servisima nakon izvršenih popravki sa pribilježenim stanjem kilometara.

U motornom prostoru provjerite naljepnice kojima se dokumentuje zamena motornog ulja. Treba postati nepovjerljiv i sumnjičav, ako se iz papira može zaključiti da je automobil u prvo vrijeme prelazio mnogo kilometara, a da je zatim dugo mirovao. Ko je za dve godine prešao 60.000 kilometara, teško da je u sledeće dve godine prešao samo 5.000 kilometara. Ni to nije nemoguće, ali takvu okolnost treba razjasniti.

Servisna knjižica

Postojanje uredno vođene servisne knjižice je jedan od najvažnijih kriterijuma prilikom kupovine polovnog automobila. U njoj je opisan program redovnog održavanja vozila i ona sadrži pečate prodavca i servisa kao potvrdu obavljenog servisa.

Međutim, podaci u servisnoj knjižici važni su za kupca polovnog automobila iz još jednog razloga. Poslije obavljenog servisa ovlašćeni serviser upisuje datum kada je izvršen pregled, ali i kilometražu i overava ih potpisom i pečatom servisa. Tako pregledom servisne knjižice možete proveriti istoriju sprovedenih servisnih radova. Zato je veoma važno da se uvjerite da li je servisna knjižica pravilno popunjena. To će vam poslužiti ne samo kao dokaz o neprekidnom servisiranju, već vam podatak o terminu prethodnog i dospjevanju termina sledećeg servisa može razotkriti i da li postoji odstupanje između stvarne i očitane kilometraže.

polovnjak3Naravno da to znaju i oni koji manipulišu kilometražom pa tako ako je ona „naštelovana“ neposredno pre poslednje posete servisu, može čak da se desi da frizirani podatak postane zvanični, da uđe u fabričku dokumentaciju i u servisnu knjižicu. Takođe ne preza se ni od falsifikovanja servisne knjižice i krivotvorenja pečata.

Zato prilikom pregleda servisne knjižice treba biti oprezan. Važno je što detaljnije je pregledati, proveriti i ispitati u potrazi za sumnjivim tragovima, jer se i falsifikatorima potkradu greške. Na primer, sumnjivo je ako je prilikom svih upisa korišćena ista hemijska olovka ili ako se uz sve servisne radove upisane u servisnoj knjižici pojavljuju isti potpisi ili različiti potpisi uz isti rukopis.

Ako automobil uopšte nema pripadajuću servisnu knjižicu, to automatski budi sumnju u poreklo i istoriju vozila i to sa razlogom. To je, nažalost, karakteristično za prilike u BiH.

Kada kupac kupi nov automobil, dokle god je vozilo u garantnom roku i dok se popravke vrše u mreži ovlašćenih servisa svi servisni radovi se mahom izvode po dinamici datoj u servisnom planu, pa se i pregledi obavezno ovjeravaju u servisnoj knjižici. Čim automobil izađe iz garantnog roka, a nekada i pre, vlasnici zbog visokih cijena beže iz zvaničnih servisa i servisiranje prepuštaju privatnim radionicama. Tada prestaje i uredno vođenje evidencije o izvršenim radovima održavanja i o kilometraži pri kojoj su ti radovi izvršeni.

U servisu vam mogu provjeriti i datum proizvodnje brojača kilometara i upravljačkih uređaja. Prilikom manipulacije sa kilometražom može da se dogodi oštećenje ovih uređaja, pa da nakon toga bude neophodna njihova zamena. Jasno je da kilometar-sat ili upravljački uređaj proizveden 2009. ne odgovara automobilu iz 2006, sem ako prodavac ne može da dokaže da ga je on ili prethodni vlasnik zamijenio posle defekta.

Kako ući u trag istoriji vozila?

Da bi se došlo do prave kilometraže najbolje bi bilo provjeriti istoriju vozila. Kod nas je potraga za prethodnim vlasnicima dosta otežana, jer je u saobraćajnoj dozvoli upisan samo aktuelni vlasnik.

Ako je polovan automobil dovezen iz Njemačke ili ga tamo kupujete, u drugom delu saobraćajne dozvole vozila možete pronaći podatke o prethodnom vlasniku. Štaviše, ranije su u ovaj deo saobraćajne dozvole hronološki upisivani podaci o svim prethodnim vlasnicima.

 

ĆULUM: Manje od 10 razbojništava na 100.000 stanovnika

Direktor Policije Republike Srpske Darko Ćulum rekao je da je stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj zadovoljavajuće u svim oblastima, da se svake godine bilježi sve manje krivičnih djela, kao i da je na 100.000 stanovnika evidentirano manje od 10 razbojništava, te da je slična situacija i kada je riječ o krađi automobila. “Tako nije nigdje

Servisne informacije za 10. decembar

Servisne informacije za utorak, 10. decembar 2019. godine: Policijska uprava Prema podacima sa kojima raspolaže ovo Područno odjeljenje za posljednja 24 časa u Banjaluci se dogodilo pet krivičnih djela, a jadvni red je narušen jednom. Dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri lica lakše i jedno lice teže povrijeđeno. Služba hitne pomoći U

SJEDNICA GRADSKOG ODBORA SP: Jača saradnja Beograda i Banjaluke

U prepunoj  sali Narodnog pozorišta Republike Srpske, održana je proširena Sjednica Gradskog odbora Socijalističke partije Banjaluka. Članovima Gradskog odbora i gostima obratio se predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić, a specijalni gost bio je predsjednik Gradskog odbora Socijalističke partije Srbije Beograd i predsjednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević. Jedna od tačaka dnevnog reda bilo je unaprijeđenje

EU NIŠANI SNSD: Šta je u pozadini Aćimovićeve kandidature?

Prijedlog DNS-a da Draško Aćimović bude ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH podržala je većina članova Predsjedništva te partije, ali ne i Darko Banjac. On o razlozima ćuti, mada se spekulisalo da je jedan od njih činjenica da Aćimović nije učestvovao u izbornom procesu, niti je radio na terenu sa aktivistima

SLUČAJ „AĆIMOVIĆ“: Kako je politička scena RS dobila “kontea Marija Marka del Tintoreta”

Kada je scenarista Siniša Pavić majstorski osmislio, a Vlastimir Đuza Stojiljković maestralno odglumio lik sitnog prevaranta sa pseudonimom „konte Mario Marko del Tintoreto“ u „Srećnim ljudima“, poznatoj domaćoj TV seriji iz devedesetih godina, mnogi su se pitali – da li je postojao uzor u stvarnosti za ovakvu tragikomičnu figuru? Od ponedjeljka, 9. decembra, konačno je