Otkud izrazi kaži Dragička, Svetog Petra kajgana, radio Mileva, sve je po pe-esu… ?

Medvjeđa usluga

To je nevješta, nespretna, trapava usluga, koja uprkos dobrim namjerama, ne donosi ništa dobro. Izraz je aluzija na basnu “Pustinjak i medvjed”, ruskog pisca Ivana Andrejeviča Krilova. U basni se govori o usamljenom čovjeku koji se sprijateljio s medvjedom. Usljed ljetne žege, kada je čovjek htio da se odmori, medvjed mu obeća da će ga čuvati. Ali čovjekov san je ometala dosadna muva. Kako nije mogao da je otjera šapom, medvjed je uzeo jedan veliki kamen i u trenutku kada je muva sletjela na pustinjakovo čelo, medvjed je udario iz sve snage. Tako je želji da pomogne, ubio i muvu i čovjeka.

Radio Mileva

Radio Mileva je sinonim za alapaču, tračaru, onu koja prenosi laži ili polu-istine. Prema legendi, Mileva se udala u Vukoviće, a porijeklom je iz sela Mali Stup iz Vasojevića. Njena naklapanja i lupetanja obilazila su crnogorska brda. Milevin lik postao je posebno popularan početkom XX vijeka, nastankom radija, koji je tada rijetko ko imao. Tako su se informacije prepričavale, samim tim i mijenjale, dok su na kraju imale veoma malo veze sa onom prvom, provjerenom i tačnom informacijom.

Svetog Petra kajgana

Košta kao Svetog Petra kajgana je izraz koji objašnjava da je nešto previše skupo. Po legendi nastao je kada su Sveti Petar i Bog išli po svijetu, pa u jednom selu zamolili neku ženu za prenoćište. Žena biješe ljubazna, isprži im kajganu i upozori ih da joj je muž pijanica i da im može nanijeti zlo. Oni odgovoriše da ga se ne boje i odoše na spavanje. U pola noći, kada je stigao, pijani muž pomisli da su ova dvojica lopovi, pa poče tući Svetog Petra. Kako više nije mogao da trpi batine, Sveti Petar zamoli Boga da se zamijene za mesta, što i uradiše, a baš tada i pijanica pomisli da bi malo trebalo da tuče i ovog drugog, te tako ponovo opauči Svetog Petra. Zbog toga je Svetog Petra skupo koštala i kajgana i gostoprimstvo.

Pijan ko majka

Postoje dva tumačenja ovog izraza. Jedno je da su nekada ženama tokom porođaja babice davala da piju što jače alkoholno piće da bi ublažile porođajne bolove, a i da bi popustili grčevi mišića materice. Tumačenje lingvista odnosi se na majku Zemlju, kao praroditelja svega na svijetu. Da bi Zemlja opstala, potrebno joj je da se napije, odnosno da ima dosta kiše da bi mogla da se odvija reprodukcija.

Pirova pobjeda

Ovaj izraz se najčešće odnosi na pobjedu koja nije nimalo laka. Bitka kod Askula (279. pre n.e.), odigrala se između Rimljana i savezničkih snaga Epira, Taranta, Oskana i Samnita. Grčki kralj Pir se borio na snazi savezničkih snaga i pobjeđivao u bitkama protiv Rimljana, uz velike gubitke. Ostala je zabilježena njegova rečenica: “Još jedna ovakva pobjeda i izgubio sam!” Tako je i bilo, Rim je imao mnogo brojniju vojsku i iako su na početku rata izgubili značajne bitke, na kraju su pobijedili.

Kaži Dragička

Izraz “kaži Dragička”, kada nekome želimo da saopštimo lijepu vijest nastao je po gospođi Dragić, Beograđanki koja je prva saznavala pikanterije iz svijeta tadašnjeg džet-seta, što ju je proslavilo jer su se njene informacije dugo prepričavale. Bila je slična “radio Milevi”, samo za visoki stalež. Kasnije, kada bi neko želio da ispriča novost rekao bi “kaži Dragićka”, a druga strana bi, ako želi da čuje, odgovarala sa “Dragićka”. Vremenom, usljed promene akcenta glas ć prešao je u č.

Novinarska patka

Novinarska patka je izraz za dezinformaciju, lažnu vijest. Ranije se u novinama, kod nepotvrđenih vijesti (nešto poput današnjeg “prema nezvaničnim informacijama”), na kraju teksta dodavala oznaka n.t., od latinskog non testatum (neprovjereno). Postoji više teorija kako je termin novinarska patka nastao. Najpoznatija je ona po kojoj je urednik jednih njemačkih novina svom slovoslagaru diktirao neprovjeren tekst. Kako je praksa u takvim situacijama nalagala, na kraju mu je rekao i en-te, misleći na latinski n. t., ali je ovaj zapisao ente, što na njemačkom znači patka.

Luda Nasta

Luda Nasta se koristi kada hoćemo za nekoga da kažemo da nije baš pri sebi, da radi mimo svijeta, nešto besmisleno i besciljno. Riječ je zapravo o muškarcu, Nasti, najvjerovatnije od Nastasije. On je bio jedini Srbin koji je 1813. godine ostao u Beogradu kada su ga Turci zauzeli. Prema legendi, stalno je išao za Turcima, zadirkivao ih, smijao se, a oni su smatrali da je takve ljude dodirnuo Alah i da ih ne treba dirati.

Lupa kao Maksim po diviziji

Izraz se koristi kada hoćemo da kažemo da neko priča gluposti, nebuloze. U pitanju je ili stvarni artiljerac Maksim, mada prije će biti da je riječ o njemačkom mitraljezu “maxim”, koji se koristio u Prvom svjetskom ratu. Korišćen je za odbranu od pješadijskog juriša i ulivao je strah u kosti svima koji bi se spremali za napad na protivnički rov.

(Oradio.rs)