Otvara li hapšenje Madura vrata kineskoj invaziji na Tajvan?
Foto: Pixabay
Američko hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores pod optužbama za terorizam i trgovinu drogom izazvalo je oštre reakcije širom svijeta.
Dok saveznici Donalda Trampa pozdravljaju svrgavanje venecuelanskog vođe, potez s malo presedana u modernoj istoriji podstaknuo je zabrinutost zbog narušavanja međunarodnog prava i otvorio ključno pitanje: postavlja li Vašington opasan presedan koji bi kineski predsjednik Si Đinping mogao iskoristiti za invaziju na Tajvan, piše CNBC.
“Ako Tramp može ovo, zašto je onda Putin u krivu i zašto Kina nema pravo da preuzme Tajvan?”
Analitičari su duboko podijeljeni oko mogućih posljedica. Neki strahuju da bi američka akcija mogla podstaknuti druge sile na slične poteze.
“Ako Donald Tramp može ući u zemlju i preuzeti je… zašto je onda Putin u krivu u vezi s Ukrajinom, i zašto Kina nema pravo da preuzme Tajvan”, upozorio je David Roche iz Quantum Strategyja za CNBC.
S druge strane, mnogi stručnjaci pozivaju na oprez. Carlos Gutierrez, bivši američki ministar trgovine, opisao je odnos Kine i Venecuele kao “taktičku pogodnost” koja vjerovatno neće izazvati vojnu eskalaciju u istočnoj Aziji.
“Ne vjerujem da će Kina ovo iskoristiti kao izgovor ili opravdanje za napad na Tajvan. Jednostavno ne razmišljaju tako”, rekao je Gutierrez.
“Kina će davati izjave, vrlo agresivne izjave. To se očekuje. Moraju to učiniti, ali ne vidim nikakvu opipljivu značajnu akciju u ime Kine.”
Zabrinutost je izrazio i glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guteres, navodeći kako je “duboko zabrinut što pravila međunarodnog prava nisu poštovana” te je razvoj događaja u Venecueli nazvao “opasnim presedanom”.
Pitanje Tajvana
Rasprava o mogućoj kineskoj invaziji na Tajvan, koji Peking smatra svojim teritorijem, traje već neko vrijeme.
U decembru je Kina izvela vojne vježbe s bojnom municijom oko ostrva, a predsjednik Si Đinping je u novogodišnjem obraćanju proglasio ujedinjenje Tajvana “nezaustavljivim”, što se poklapa s procjenama američkih obavještajaca da bi se invazija mogla dogoditi unutar ove decenije.
Ipak, Ryan Hass, bivši američki diplomata i viši saradnik u Brookings Institutionu, upozorava na povlačenje direktnih paralela.
“Među analitičarima spoljne politike postojaće impuls da povlače analogije s Tajvanom i da upozoravaju na Trampovo postavljanje presedana koji bi Peking mogao iskoristiti protiv Tajvana. Ja bih upozorio protiv tog impulsa”, napisao je na društvenoj mreži X.
Hass tvrdi da je Kina do sada izbjegavala vojnu akciju ne zbog poštovanja međunarodnog prava, već zbog strateške odluke da se oslanja na prisilu bez nasilja. Prema njegovom mišljenju, Peking će se sada skoncemtrisati na osudu američkih poteza, a ne na crpljenje inspiracije za promjenu pristupa Tajvanu.
Službeni Peking oštro je reagovao, a kinesko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je da je “duboko šokirano i snažno osuđuje drsku upotrebu sile SAD protiv suverene države”. Napad su nazvali “hegemonijskim činom” i pozvali Vašington da “prestane kršiti suverenitet i bezbjednost drugih zemalja”.
“Zašto rizikovati da se cijeli zapadni svijet ujedini protiv Kine?”
Američka akcija uslijedila je nakon što je Vašington u svojoj Strategiji nacionalne bezbjednosti potvrdio takozvani Trampov korolar, oživljavajući Monroeovu doktrinu iz 19. vijeka, prema kojoj SAD polaže pravo na sferu uticaja nad zapadnom hemisferom.
Evan Feigenbaum iz Carnegie Endowment for International Peace tvrdi da će SAD vjerovatno insistirati na vlastitoj sferi uticaja, dok će je istovremeno uskraćivati Kini u Aziji.
“Sjedinjene Države NEĆE ‘pristati’ na kinesku sferu uticaja u Aziji”, napisao je Feigenbaum na X-u. “Nemojmo se pretvarati da su SAD dosljedne i da kontradikcija i licemjerje u američkoj spoljnoj politici nisu stvarni”, dodao je.
Marko Papić, glavni strateg u BCA Researchu, smatra da se Trampova administracija ne protivi konceptu sfera uticaja, ali to ne znači da daje zeleno svjetlo za njihovo širenje. Kao dokaz da Vašington ne napušta Tajvan, istaknuo je prodaju oružja vrijednu 11 milijardi dolara najavljenu u decembru.
Papić zaključuje da je vrijeme na strani Kine te da Peking ne mora žuriti s akcijom dok su SAD fokusirane na vlastito susjedstvo.
“Zašto rizikovati da se cijeli zapadni svijet ujedini protiv Kine učinkovitim pokušajem vojne reunifikacije s Tajvanom u januaru 2026? Zašto rizikovati kada je vrijeme vjerovatno na strani Kine u sljedećih 10 godina, dok se SAD nastavljaju fokusirati na blisko inostranstvo, a manje na cijeli svijet”, zaključio je Papić, prenosi Index.
