Politika 15.09.2020.

OVAKO JE GOVORIO KRAJIŠNIK: Za nastanak RS za saveznike smo imali Boga na nebu, narod na zemlji i Srbiju

ČITANJE: 3 minute

U 75. godini života, bitku sa virusom korona danas je izgubio Momčilo Krajišnik, prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Krajišnik je rođen je 20. januara 1945. godine u Sarajevu. U istom gradu je završio je studije i magistrirao na Ekonomskom fakultetu. Bio je jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS) i uz Radovana Karadžića važio za jednog od najuticajnijih političara u Republici Srpskoj.

U politiku se uključio kao finansijski direktor radne organizacije u okviru kompanije ”Energoinvest”. Na izborima 1990. bio je izabran za poslanika na listi SDS, a zatim i za predsjednika Narodne skupštine BiH. Bio je predsjednik Skupštine SR BiH od 21. decembra 1990. do 7. aprila 1992. godine.

Na funkciji predsjednika parlamenta pokazao se kao vrlo vješt, strpljiv i uporan parlamentarac. Bio je poznat po dugim taktičkim pauzama, kojima je često prekidao napetu atmosferu i burne polemike među poslanicima nacionalnih stranaka. I u višenacionalnoj javnosti je stekao reputaciju staloženog i miroljubivog srpskog političara, piše Kurir-rs.

Nakon višestruke majorizacije od strane koalicije SDA-HDZ i demonstrativnog izlaska srpskih poslanika iz Skupštine BiH, Krajišnik je 25. oktobra 1991. izabran i za predsjednika Skupštine srpskog naroda BiH. Istu funkciju, ubrzo preimenovanu u predsednik Narodne skupštine RS, obavljao je sve do prvih posleratnih izbora 1996. godine.

Bio je učesnik mirovnih pregovora o BiH u Dejtonu 1995. godine. Specijalni američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk kasnije ga je opisao kao “Gospodin Ne”, jer je bio beskompromisan tokom pregovora.

Uhapšen je 3. aprila 2000. po poternici Haškog tribunala, a 27. septembra 2006. je proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovečno postupanje kao i za zločine protiv čovječnosti i to u 35 opština, uključujući Zvornik, Banjaluku, Prnjavor, Bijeljinu, Bratunac, Bosansku Krupu, Sanski Most, Trnovo i Sokolac.

Osuđen je na 27 godina zatvora, a 17. marta 2009. mu je Haški sud smanjio kaznu na 20 godina zatvora.

Ostale su upamćene njegove reči o stvaranju Republike Srpske. U jednom od intervjua pre nekoliko godina ocijenio je i budućnost BiH.

“Za nastanak Republike Srpske, imali smo među ‘saveznicima’ Boga na nebu, narod na zemlji i Srbiju, koju je tada vodio Slobodan Milošević. O njemu moram da kažem da je bio veliki državnik, ali i da je bio pod velikom anatemom zbog rata u BiH. Nismo se uvijek slagali, i to nije tajna” rekao je tada Krajišnik za Novosti.

On je naglasio i da se u Dejton nije išlo “da nešto damo, nego da dobijemo”, prenosi Kurir.rs

“Poslije ofanzive NATO, Armije BiH i Hrvatske vojske, u jesen 1995. Republika Srpska je raspolagala sa 43 odsto teritorije Bosne, a išli smo da dobijemo 49 odsto. Zato smo, na incijativu Miloševića, a uz blagoslov SPC, formirali zajednički pregovarački tim koji je imao javnu i tajnu agendu. Jedan od ciljeva je bio i da nam se vrati deo teritorije iz krajiških opština koje su ‘pale’, rekao je Krajišnik.

A na konstataciju da su musilimani stalno govorili da je vrijeme radilo za njih, dodao je:

“Radilo bi za njih da su 1991. pristali da ostanu u Jugoslaviji umjesto što su odabrali rat. Danas u Bosni, prema međunarodnom ugovoru, imate i dva naroda koja su protiv BiH kakvom je vide unitaristi u Sarajevu. Prirodno je i normalno da narod u Republici Srpskoj gleda u Srbiju, a Hrvati u Zagreb. Bosna i Hercegovina je država koja se održava na silu, a entitetska granica koja je postavljena u Dejtonu je ‘psihološko čudo’, objasnio je tada Krajišnik.

(N.S/ Banjaluka.net)