Ovo je jedan od najtežih udara na Putina dosad, kako će reagovati?
Devetnaest kilometara dugačak i viši od Kipa slobode, projekat Krimskog mosta do okupiranog Krimskog poluostrva bio je dragulj u kruni infrastrukturnih projekata Vladimira Putina. U ruskim je medijima opisan kao “konstrukcija vijeka”, piše The Guardian.
Kada je ruski predsjednik 15. maja 2018. otvorio njegovu cestovnu dionicu, vozeći narančasti kamion Kamaz preko mosta, pohvalio se njegovim značajem. “U različitim istroijskim epohama, čak i pod carevima, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta. Bavili su se ovom idejom u 1930-ima, 40-ima i 50-im godinama. I konačno, zahvaljujući vašem radu i vašem talentu, dogodilo se čudo”, rekao je tada Putin.
Snažno branjen od početka ruske invazije na Ukrajinu, smatran je dovoljno važnim da je Moskva odmah upozorila na odmazdu ako se most nađe na meti. Ali danas ujutro, u okolnostima koje su još uvijek nejasne, velika eksplozija potresla je Krimski most, urušivši dio kolnika u Kerčki tjesnac ispod njega i zapalivši cisterne s gorivom u vozu koji je prelazio željezničkom dionicom mosta, prenosi index.hr.
Ogromna važnost mosta
Ogromna važnost štete na mostu, koju je iznio viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, postaće jasna u nadolazećim satima i danima – ne samo zbog toga hoće li se Moskva osjećati prisiljenom uzvratiti za ovaj napad. Neposredno nakon toga, mnogi su analitičari brzo primijetili tajming eksplozije, koja se dogodila dan nakon što je Vladimir Putin obilježio svoj 70. rođendan. Bilo je to usred niza ponižavajućih nedavnih poraza na istočnom i južnom frontu Putinovog agresorskog rata protiv Ukrajine u kojem su se dogodila neka velika ruska povlačenja.
Napad se dogodio nakon ruske prijetnje nuklearnom odmazdom i jedva sedmicu dana nakon što je Putin potpisao dekret kojim nezakonito tvrdi da je anektirao četiri ukrajinske pokrajine.
Ključna logistička linija
Međutim, napad na ovaj most ima veću važnost od puke simbolike. Most je bio ključna logistička linija opskrbe ne samo za ruske snage na okupiranom Krimu nego i drugdje u južnoj Ukrajini, gdje su se ruske snage povlačile posljednjih dana. Naime, glavna kopnena linija opskrbe iz Rusije, uključujući željezničku liniju za Melitopolj, našla se pod većim ukrajinskim pritiskom.
Ovu činjenicu imaju na umu i stanovnici Krima koji su, kako su se vijesti proširile, požurili na benzinske postaje da natoče spremnike svojih automobila.
I dok postoje drugi načini opskrbe Krima, uključujući njegove luke, oštećenje mosta je od velike važnosti za mjesto koje je Rusija donedavno smatrala nedostižnim za Ukrajinu.
Međutim, to se promijenilo posljednjih mjeseci. Napad na mornaričku zračnu bazu u Sakiju u avgustu natjerao je ruske turiste da masovno napuste krimske plaže, zakrčivši most kilometrima dugačkim kolonama. Čini se da su i neke ruske pomorske snage diskretno preraspoređene kako se rat približavao.
Šta će sada Putin?
Veliko je pitanje kako će Moskva odgovoriti, ali ruska reakcija sve se snažnije nazire jer je Ukrajina posljednjih sedmica uspješno nastavila svoju protuofenzivu, koja izaziva sve veći nemir među ruskim elitama i komentatorima.
U aprilu je Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, rekao sljedeće: “Jedan od ukrajinskih generala govorio je o potrebi napada na Krimski most. Nadam se da razumije što će biti meta odmazde.”
To je u najmanju ruku velika propagandna pobjeda za Kijev, koja će se smatrati znakom neustrašivosti pred Putinovim nuklearnim prijetnjama, te i vjerom u pobjedu u ratu.
