Ovo su laži o Fukušimi

Prošlo je pet godina od tragedije u Fukušimi. Potres magniute 9 po Rihteru zatresao je Japan, a nakon toga uslijedio je cunami koji je uništio nuklearnu elektranu.

Sada je postalo jasno da vlada Japana svijetu nije rekla istinu i da su sakrivali četiri vrlo uznemiravajuće činjenice.

1. “Nema žrtava od posljednica zračenja”

To je prva laž koju su japanske vlasti izrekle i na kojoj su insistirale čak pet godina. Sada su priznali da su žrtve u Fukušimi djelomično posljednice zračenja. U početku su tvrdili da je 8.000 ljudi stradalo zbog haosa tokom evakuacije, teških okolnosti i psihičke traume. Tek u oktobru prošle godine vlasti su priznale da je jedan građevinski radnik obolio od leukemije zbog izlaganja zračenju. Čovjek star oko 30 godina je u oktobru 2012. i 2013. godine radio u centrali gdje je bio izložen zračenju četri puta većem od godišnje dozvoljene vrijednosti radnika u nulearnoj industriji. Prave posljednice zračenja u oblasti Fukušima za radnike i stanovništvo tek će biti utvrđene. Kada su Sjedninjene Američke Države bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki simptomi akutne leukemije kod preživjelih pojavile su se poslije šest do osam godina.

2. “Nije tako strašno kao Černobil” .

Katastrofa u Fukušimi se opisuje kao najveća katastrofa poslije Černobila ali istina je da bi ona mogla biti puno gora od Černobila. Na međunarodnoj skali za nuklearne incidente i jedna i druga katastrofa svrstane su među nesreće sedmog stepena odnosno u kategoriji “velikih havarija”. Posljedice Fukušime mogle bi biti znatno gore zbog zagađenja podzemnih voda i broja zahvaćenih reaktora. Černobil je imao četiri aktivna reaktora, a otpila se nuklearna jezgra jednog. Ostali su isključeni. Fukušima je imala šest aktivnih reaktora i u tri je počelo otapanje jezgre dok je četvrti bio u nestabilnom stanju. Samo su dva reaktora isključena. Položaj Fukušime za razliku od Černobila mogao bi biti mnogo opasniji za podzemne vode. Dekontaminacija bi mogla trajati i 100 godina, tvrdi stručnjak za nulearnu industriju Arnold Gundersen.

3. “Nije bilo trovanja djece”

Kako bi se uvjerila javnost da posljedice Fukušime nisu tako strašne u decembru prošle godine vlasti su objavile kako nema dokaza da su slučajevi tumora raka štitne žlijezde povezani s nuklearnom katastrofom s obzirom da nema zabilježenih slučajeva među djecom koja su posebno osjetljiva na zračenje. Ali neki se naučnici ne slažu s tom tvrdnjom. Na univerzitetu Okajama su napravili studiju koja pokazje da je stopa oboljelih od raka štitne žlijezde u Fukušimi za 20 do 50 puta veća od nacionalnog nivoa te da je u zadnjih 12 mjeseci potvrđeno 16 slučajeva raka štitne žlijezde među djecom mlađom od 18 godina.

4. “Ne zagađuje zemljište”

Prije katastrofe Fukušima je bila četvrto poljoprivredno područje u Japanu. Sada je na sedmom mjestu te se oporavlja zahvljujući naporima japanske vlade da se skine “pečat” koji je Fukušima dosad nosila. No 15 odsto Japanaca i dalje ne želi kupovati proizvode iz te regije. Vlada provodi i testove radijacije i uvjerava stanovništvo da su nivoi zračenja u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova “prihvatljive”. Usprkos tim rezultatima otkrivene su zastrašujuće abnormalnosti uključujući i ribu kod koje je nivo zračenja 258 puta veći od onog koji je siguran za konzumiranje. Blizu mjesta katastrofe otkriveno je i deformisano cvijeće, piše The Japan Times.

(24sata.hr)