Pad cijena srozao potražnju i investicije

Dok potrošači nemaju ništa protiv pada cijena proizvoda, ekonomisti upozoravaju da deflacija, koja je u BiH prisutna već četiri godine, nanosi nepopravljivu štetu domaćoj privredi.

Neizvjesno je kada bi se BiH mogla iščupati iz deflatorne spirale, koja je, prema mišljenju ekonomista, daleko pogubnija od inflacije.

Blagi rast cijena od dva ili tri odsto na godišnjem nivou stimuliše ponudu i tražnju, ali ujedno i podriva ekonomsku aktivnost, jer preduzetnicima otežava donošenje poslovnih odluka i smanjuje dobit.

Deflacija izaziva postepeni pad potrošnje, a potom i pad proizvodnje, kao i investicija, i na kraju otpuštanje radnika.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da od jula 2013. do kraja 2014. godine samo u jednom mjesecu nije zabilježena deflacija. Inflacija je prošle godine registrovana dva mjeseca uzastopno nakon što su cijene u februaru porasle za 0,2 odsto, a u martu za 0,5, a potom i u oktobru u kome je stopa inflacije iznosila 0,4 odsto.

– U prvoj polovini ove godine zabilježen je pad cijena od 1,6 odsto u odnosu na isti period lani, a inflacija od 0,2 odsto na mjesečnom nivou registrovana je samo u januaru – podaci su Agencije za statistiku BiH.

BiH u deflatorni vir najviše guraju cijene hrane i bezalkoholnih pića, te obuće i odjeće, koje su u prvoj polovini godine smanjene za 2,1, odnosno 10,2 odsto u odnosu na isti period lani.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SNjOT Saša Grabovac smatra da su BiH u deflaciju gurnule niske cijene nafte i poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, nizak nivo ličnih primanja i svjetska ekonomska kriza koja je započela 2008. godine.

– Kriza je izazvala veliki pad tražnje i investicija, jer su se potrošači suzdržavali od kupovine, dok su investitori odgađali ulaganja zbog velike nesigurnosti – kaže Grabovac.

Prilike na tržištu se nisu bitnije izmijenile ni u prethodnim godinama, jer se potrošači i dalje ponašaju vrlo suzdržano i troše mnogo manje nego prije krize.

– Mala tražnja obara i cijene proizvoda, ali potrošači ne troše više, niti investitori ulažu novac, jer očekuju da će cijene dodatno padati pa odgađaju odluke – objašnjava Grabovac.

Mjere

BiH nema mnogo mogućnosti za zaustavljanje deflacije, jer Centralna banka BiH ne može koristiti mjere monetarne politike, smanjenje referentne kamatne stope ili “upumpavanje novca” kako bi stimulisala zaduživanje i potrošnju.

– Jedino što sada možemo uraditi je podsticanje zapošljavanja što razni nivoi vlasti u BiH, na manje ili više uspješan način, rade – zaključuje Grabovac.

(Glas)