Pametnim rješenjima do gradova budućnosti

Koncept pametnog grada izazov je sadašnjosti i budućnosti i usmjeren je ka boljem životu i održivim rješenjima za stanovnike i privredu, konstatovano je na panelu “Pametni gradovi – gradovi budućnosti” na Jahorina ekonomskom forumu.

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić rekao je da su u Gradskoj upravi još 2016. godine shvatili da treba da se mijenjaju i da primjenjuju nove tehnologije da bi ubrzali procedure prema građanima i privrednicima.

“Shvatili smo da je uvođenje digitalizacije neophodno da bi bili uspješniji”, istakao je Adžić, konstatujući da nove tehnologije ubrzavaju procedure prema građanima i privrednicima.

On je naveo da je Gradska uprava otvorila portal kako bi 24 časa bila na usluzi građanima, putem kojeg građani mogu da traže pojašnjenja i ukazuju na infrastrukturne probleme, na šta grad ima obavezu da odgovori u roku od 48 časova odgovori.

“Napravili smo i sistem objedinjene naplate, odnosno uveli smo jedan račun za sve obaveze stanovnika prema Gradskoj upravi. Takođe, uspostavljena je komunikacija između uprave i građanina, koji može da vidi koja su mu zaduženja, a sa bankama je postignut dogovor da se uplate odmah proknjižavaju”, dodao je Adžić.

Prema njegovim riječima, u Gradišci je instalirano i 1.000 digitalnih vodomjera sa daljinskim očitavanjem.

“Vodili smo računa i o energetskoj efikasnosti za šta je primjer naša sportska dvorana koja je zahvaljujući primijenjenim rješenjima energetski samostalna”, istakao je Adžić i dodao da grad za sportsku dvoranu mjesečno plaća samo račun za struju od 5.000 KM.

Zdravko Jelušić iz Gradske uprave Novog Sada rekao je da u ovoj upravi žele da uče od najboljih u svijetu, a to su Južna Koreja i Japan.

“Sa stručnjacima iz Koreje radimo studiju kako bi unaprijedili funkcionisanje grada”, rekao je Jelušić.

Ističući da su u Novom Sadu već primijenjeni određeni segmenti pametnog grada, Jelušić je kao primjer naveo platformu putem koje građani na pametnim telefonima mogu pratiti stanje u gradskom prevozu ili da plate kartu u autobusu.

Kao poseban izazov, Jelušić je naveo edukaciju stanovništva da više neće morati da idu na šalter, već će moći sve poslove da završavaju iz svoje kuće.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ukazao je da je za razvoj pametnih gradova neophodna strategija kako bi se vidjelo gdje smo i šta je potrebno.

“U Trebinju smo trošili godišnje 800.000 KM iz gradskog budžeta za javnu rasvjetu, zbog čega smo pristupili zamjeni stare rasvjete novim led lampama, što privodimo kraju, čime ćemo uštedjeti 50 odsto sredstava za ove namjene”, istakao je Ćurić.

Kao poseban problem Trebinja, Ćurić je naveo nedovoljan broj parking mjesta, zbog čega je odlučeno da se pristupi izgradnji pametnog parkinga.

“Na ulazu u grad vozači će znati koji parking ima i koliko slobodnih mjesta, čime će se smanjiti gužve u gradu, ali i postići uštede u gorivu”, rekao je Ćurić, koji je konstatovao da Trebinje sa cijenom od tri KM za sat ima jedan od najskupljih parkinga u okruženju.

Ćurić je dodao da Trebinje razvija i projekat koji se tiče agrara, u okviru kojeg zainteresovanima nudi besplatno obrađivanje zemlje i sadni materijal, te informacije o vremenu i šta na kojoj parceli treba saditi.

Ana Stojić Deban iz zagrebačkog “Pirana konsaltinga” istakla je da ne postoji univerzalno rješenje za pametni grad, već svaki grad treba da prilagodi ta rješenja svojim potrebama.

Dragan Kostić iz Poslovne zone Pirot rekao je da oni uče od najvećih na svijetu koji su uvođenjem pametnih tehnologija i rješenja dodatno unaprijedili svoj rad, što je cilj i Poslovne zone u Pirotu.

(Srna/SB)