Panika u Briselu zbog Orbana: “Niko mu ništa ne može, idemo prema golemoj krizi”

Mađarski premijer Viktor Orban redovno gura Evropsku uniju na rub litice, no diplomati su u panici da će njegovo neprijateljstvo prema Ukrajini sada konačno gurnuti Uniju u provaliju.

Politička kriza trebala bi se zakuhati na samitu sredinom decembra, kada bi čelnici EU trebali donijeti istorijsku odluku o uvođenju Ukrajine u klub 27 zemalja i sklopiti ključni proračunski dogovor kako bi Kijevu bacili slamku spasa od 50 milijardi eura. Sastanak bi trebao signalizirati SAD-u da je, uprkos političkoj smetnji oko rata na Bliskom istoku, EU u potpunosti predana Ukrajini, piše Politico.

Čini se da će ova očekivanja poremetiti Orban, snažni lider koji njeguje bliske veze s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom i za kojeg mnogi smatraju da potkopava demokratiju i vladavinu prava u Mađarskoj. On zahtijeva da se čitav politički i finansijski proces zaustavi dok se evropski čelnici ne slože s opštom revizijom podrške EU Kijevu.

Orban drži EU kao taoca

To čelnicima EU zadaje veliku glavobolju. Iako Mađarska predstavlja samo dva posto stanovništva EU, Orbán može držati uniju kao taoca jer bi trebao djelovati jednoglasno u velikim strateškim odlukama – a teško da postoje veće odluke od pokretanja pristupnih pregovora s Ukrajinom.

Daleko je od toga da Orbán prvi put remeti namjere EU. Bio je najglasniji protivnik sankcija protiv Rusije još od Putinove aneksije Krima 2014. Ali ovaj put je drugačije, rekli su diplomati i dužnosnici EU. “Idemo prema velikoj krizi”, rekao je jedan dužnosnik EU, koji je zatražio da ostane anoniman. Jedan visoki diplomat EU upozorio je da bi ovo moglo postati “jedno od najtežih Evropskih vijeća”.

Orban igra dalekosežnu igru, rekao je Peter Kreko, direktor Instituta za politički kapital sa sjedištem u Budimpešti. “Orban je čekao da Evropa shvati kako nije moguće dobiti rat u Ukrajini i da Kijev mora učiniti ustupke. Sada osjeća da njegovo vrijeme dolazi jer zamor od Ukrajine raste u javnom mnijenju u mnogim zemljama EU”.

U teoriji, na stolu je nuklearna opcija – ona koja bi Mađarsku isključila iz političkih odluka EU – ali zemlje smatraju da je takvo rješenje toksično zbog presedana koji bi doveo do nejedinstva i fragmentacije EU. Zasad se čini da evropski čelnici koriste svoj uobičajeni pristup ulizivanja nestašnom momku EU kako bi pokušali izmamiti kompromis.

Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel, čiji je posao sklapanje dogovora između 27 čelnika, traga za kompromisom. Početkom ove sedmice otputovao je u Budimpeštu na intenzivnu dvosatnu raspravu s Orbánom. Iako sastanak nije donio trenutni napredak, bilo je korisno razumjeti Orbánovu zabrinutost, rekao je drugi dužnosnik EU.

Neki diplomati EU tumače Orbanove prijetnje kao strategiju za povećanje pritiska na Evropsku komisiju, koja zadržava 13 milijardi eura iz fondova EU za Mađarsku zbog zabrinutosti da zemlja krši standarde EU o vladavini prava.

Drugi su, međutim, rekli da je pogreška ne gledati dalje od neposrednih transakcijskih taktika. Orbán je dugo dovodio u pitanje strategiju EU za Ukrajinu, ali je uglavnom ignorisan ili prikazan kao marioneta ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Gledali smo to, zadivljeni, ali možda nismo odvojili dovoljno vremena da ga zapravo saslušamo”, priznao je drugi visoki diplomat EU.

Čelnik stranke Fidesz sve je više izolovan u Briselu. Dotadašnjih mirotvoraca, poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili drugih Orbánovih šaptača iz takozvane Višegradske četvorke – Slovačke, Poljske, Mađarske i Češke, više nema. Očekivani povratak Donalda Tuska u Poljsku, proevropskog i antiruskog čelnika, samo će učvrstiti Orbanov status usamljenog i prkosnog otporaša.

“Nema više nikoga tko bi urazumio Orbána. On sada potkopava EU iznutra”, rekao je treći dužnosnik EU.

Dok frustracija raste, EU razmišlja kako se nositi s mađarskim prijetnjama. U teoriji, Brisel bi mogao izvaditi teško oružje i pokrenuti takozvani postupak EU prema članku 7 protiv Mađarske, koji se koristi kada se smatra da zemlja krši temeljne vrijednosti Unije. Postupak se ponekad naziva “nuklearna opcija” EU jer predviđa najozbiljniju političku sankciju koju Unija može nametnuti zemlji članici – suspenziju prava glasa o odlukama EU.

Zbog tih dalekosežnih posljedica postoji suzdržanost da se ova opcija pokrene protiv Mađarske. Kad su čelnici EU uveli “diplomatske sankcije” protiv Austrije 2000. godine, dan nakon što je stranka austrijskog čelnika krajnje desnice Jorga Hajdera ušla u vladajuću koaliciju, sankcije nisu dale željene rezultate. Mnogi Austrijanci bili su ljutiti zbog uplitanja i raspoloženje protiv EU je poraslo. Sankcije su ukinute kasnije te godine.

U Briselu je sada raširen osjećaj da bi pokretanje procedure iz članka 7 protiv Mađarske moglo izazvati sličnu reakciju u Budimpešti, potaknuti populizam i dugoročno potencijalno čak dovesti do neželjenog izlaska Mađarske iz bloka. S obzirom na te strahove, diplomati traže načine da zaobiđu mađarski veto.

“Očigledno je da raste zabrinutost zbog političke podrške EU Ukrajini”

Jedna je opcija da se 50 milijardi eura za Ukrajinu od 2024. do 2027. podijeli na manje iznose na godišnjoj razini, rekla su tri dužnosnika. Ali kritičari upozoravaju da ova opcija ne bi ispunila cilj da se ponudi veća predvidljivost i izvjesnost ukrajinskim javnim financijama. To bi takođe poslalo loš politički signal: ako se EU ne može dugoročno obvezati na pomoć Ukrajini, kako onda može tražiti od SAD-a da učini isto?

Ista dilema vrijedi i za planiranu vojnu pomoć EU. Zemlje EU mogle bi koristiti bilateralne dogovore umjesto struktura EU, kao što je European Peace Facility, da pošalju vojnu pomoć Ukrajini – učinkovito zaobilazeći Budimpeštu. Ipak, to bi značilo da EU kao takva ne igra nikakvu ulogu u slanju oružja, što je priznanje nemoći koje je teško progutati i šteti jedinstvu EU prema Kijevu.

“Očigledno je da raste zabrinutost zbog političke podrške EU Ukrajini”, rekao je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis za Politico: “Prvo je to bila Mađarska, a sada više zemalja sumnja u takvo nešto.”

Upitan o prigovorima Mađarske, predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk za Politico je rekao: “Ukrajina ide u Evropsku uniju i Ukrajina je slijedila sve preporuke. Želim biti siguran da sve države članice poštuju napredak koji je Ukrajina pokazala.”

To ostavlja još jednu zadanu opciju, klasičnu opciju EU: odgoditi ključne odluke o ukrajinskoj politici za početak sljedeće godine. Osim Mađarske, Berlin se također bori s posljedicama odluke njemačkog vrhovnog suda kojom je izbrisano 60 milijardi eura iz klimatskog fonda – čime je stvorio veliku rupu u svom proračunu.

“Niko se ne osjeća ugodno s obzirom na to što se događa u Mađarskoj”

Takvo odgađanje takođe bi dovelo do razgovora o srušenom jedinstvu EU, rekao je drugi diplomat. “Ali u stvarnom svijetu to ne bi bio problem jer proračun EU vrijedi do marta 2024. godine.”

Međutim, za druge je kupovanje vremena nezgodno. Evropa ide na izbore u junu sljedeće godine, što otežava donošenje osjetljivih odluka. “Približavanje izborima neće olakšati stvari. Za Zelenskog je ovo egzistencijalno da bi održao moral na bojnom polju”, rekao je drugi dužnosnik EU, ističući da su brze odluke ključne za Ukrajinu.

Obojica, kao i još jedan dužnosnik citiran u ovoj priči, dobili su anonimnost da bi mogli slobodno govoriti. Brisel je takođe sve više zabrinut zbog Orbanove dalekosežne igre.

Iz Budimpešte dolazi stalna bujica napada na Brisel, na teme od demokratskog deficita do kulturalnih ratova oko migracijske politike EU. Posljednji primjer je agresivna evroskeptična reklamna kampanja s plakatima koji ciljaju na samu predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen. Na plakatima je prikazana Von der Leyen pored Alexandra Sorosa, sina Georgea Sorosa, predsjedavajućeg Fondacije otvorenog društva, uz rečenicu: “Nemojmo plesati na melodiju koju oni zvižde!”

“Niko se ne osjeća ugodno s obzirom na to što se događa u Mađarskoj. To je jako teško probaviti s obzirom na kampanju koju on vodi protiv EU i protiv predsjednice. Iako pita svoj narod mnoge stvari, zašto ne pita treba li napustiti EU ako je toliko gora od SSSR-a?” rekao je povjerenik za proračun Johannes Hahn novinarima u četvrtak.

No, čini se da Orban više želi preuzeti EU iznutra nego napustiti brod, kao što je to učinila Velika Britanija. Sve više osjeća da mu vjetar puše u leđa nakon nedavnih izbornih rezultata u Slovačkoj i Nizozemskoj, rekao je Kreko, gdje su pobjednici njegovi istomišljenici kada su u pitanju Ukrajina, migracije ili rodna pitanja.

Mađarski premijer požurio je čestitati pobjedniku nizozemskih izbora Geertu Vildersu, koji je žestoko protiv EU, rekavši da su “vjetrovi promjena ovdje”. “Orban igra dalekosežnu igru. S Vildersom, još jednim ili dvojicom ekstremno desničarskih čelnika u Evropi i potencijalnim povratkom Trumpa, on bi uskoro mogao biti manje izolovan nego što svi mislimo”, rekao je treći dužnosnik EU.