Pašalić: Drvoprerađivači mogu biti spokojni, ništa značajno se neće desiti

– Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti pojedinih odredbi Zakona o šumama Republike Srpske je politička i krajnji joj je cilj otimanje imovine Republike Srpske, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić.

On je u intervjuu za Banjaluka.net koji je realizovan neposredno pred sastanak lidera opozicije i predstavnika institucija sa predsjednicom Republike Srpske ukazao na mogući uticaj ovakve odluke na drvoprerađivače i rad JP „Šume Republike Srpske“.

Sa ministrom Pašalićem razgovarli smo i o efektima smjena u „Šumama Srpske“, posljedicama ovogodišnje suše, kao i pomoći Vlade Republike Srpske poljoprivrednim proizvođačima.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske. Kako komentarišete ovakvu odluku?

PAŠALĆ: Ovakva odluka je politička, i krajnji joj je cilj otimanje imovine Republike Srpske. Mi nismo bili iznenađeni ovakvom odlukom, čak smo je i očekivali. Mislim da je ona dobra i za budući status Republike Srpske, jer nam daje dodatni argument da se vratimo izvornom Dejtonskom sporazumu i slovu ovog sporazuma. Zašto? Zato što je ovaj sistem apsolutno neodrživ, jer kada pogledamo i odluku o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, vidimo da se svakih nekoliko mjeseci donosi nova odluka na štetu Republike Srpske, a čiji je krajnji cilj otimanje imovine Republike Srpske i njeno dalje slabljenje. To je na neki način kontinuitet ranijih odluka Ustavnog suda BiH, iako je jasno da BiH ne može da ima imovinu nad šumama, da su šume vlasništvo entiteta, da je u Ustavu BiH jasno rečeno da je nadležnost donošenja zakona o šumama, nadležnost entiteta. Pa i Federacija BiH ima svoj zakon o šumama, kantoni, Distrikt Brčko i da su šume svojina BiH, zašto bi oni donosili svoje zakone? Tumačenje da je sada navodno potrebno da BiH donese svoj zakon o šumama ne bih još komentarisao dok ne dobijemo odluku Ustavnog suda BiH, ali je već sada jasno da nema potrebe da se taj zakon donosi jer je, ponavljam, po Ustavu BiH jasno da je to nadležnost entiteta. Ono što želim da poručim građanima Republike Srpske je da se ništa neće desiti nakon ove odluke, da šume ostaju u svojini Republike Srpske. Mi imamo oko 1.200.000 hektara pod šumom, od čega je oko milion u svojini Republike Srpske, a ostalo su privatne šume.

Dan nakon takve odluke uslijedila je poruka da Srpska nastavlja da gazduje svojim šumama, zbog čega sve djeluje zbunjujuće. Šta ovakva odluka Ustavnog suda konkretno donosi drvoprerađivačima i ostalima čije poslovanje je u vezi sa pomenutim Zakonom?

PAŠALIĆ: Naravno, Republika Srpska će nastaviti gazdovati svojim šumama, preko Javnog preduzeća šumarstva „Šume Republike Srpske“. Drvoprerađivači mogu biti spokojni, jer se ništa značajno neće desiti. Odlukom nije osporen način korišćenja šuma i prodaja drvnih sortimenata, odnosno snabdijevanje drvoprerađivača sirovinom. Međutim, ako je osporeno vlasništvo nad šumama indirektno je osporeno i raspolaganje resursom, a to znači da bi se moglo očekivati da, ukoliko vlasnik šuma nije Republika Srpska, drugi vlasnik promijeni politiku prodaje šumskih drvnih sortimenata. Stav Vlade Republike Srpske je da se svi drvni sortimenti koji se proizvedu u šumama Republike stave na raspolaganje domaćim drvoprerađivačima po cijenama utvrđenim u cjenovniku JPŠ “Šume RS” a. d. Sokolac.

Kada govorimo o ovaj oblasti, nedavno ste izjavili da očekujete da će “Šume Republike Srpske” do kraja godine pozitivno poslovati. Upravo je loše poslovanje bio razog smjena rukovodilaca u 10 šumskih gazdinstava u Srpskoj. Jesu li efekti ovakve odluke već vidljivi?

PAŠALIĆ: Efekti u poslovanju šumskih gazdinstava nakon smjene rukovodstva po nalogu Vlade Republike Srpske su vidni. Većina šumskih gazdinstava je preokrenulo trendove poslovanja u pozitivnom smjeru. Napredak je naročito vidan u ŠG “Milići” i “Borja” Teslić, dok lošije rezultate bilježe ŠG “Doboj” i “Zelengora” Kalinovik. U ova dva gazdinstva su imenovani rukovodioci podnijeli ostavke iz ličnih razloga.

Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj ove godine najveći je problem suša koja utiče na usjeve i prinose. Kakve su procjene štete iz toga proistekle i hoće li biti pomoći Vlade u lakšem prevazilaženju takve situacije?

PAŠALIĆ: Najveće umanjenje prinosa je prisutno na kukuruzu. Ono je najveće u regijama Doboj i Semberija, ali i to na parcelama koje su lakšeg zemljišnog profila i koje nisu imale punu primjenu svih agrotehničkih mjera. Na ovim parcelama govorimo o umanjenju prinosa oko 60% a u ekstremnim slučajevima 100%. Za razliku od ovih područja imamo proizvodna područja na sjeverozapadu Republike, na području Novog Grada, Kozarske Dubice i slično, gdje su umanjenja minimalna ili ih uopšte nema i gdje se čak očekuju rekordni prinosi. Ovo je takođe slučaj sa svim navodnjavanim parcelama širom Republike Srpske, a prema dostupnim podacima oko 20% parcela pod kukuruzom se navodnjava. Kada su u pitanju ostale kulture, umanjenje prinosa zbog suše može se očekivati na povrću usled ožegotina ili stresa, a na voću u slučajevima kada je zbog nepovoljnih vremenskih uslova voće ušlo u lošem kondicionom stanju u sezonu, pa je bilo odbacivanja plodova zbog suše. Procjena ukupne vrijednosti proizvodnje se još uvijek vrši od strane naših savjetodavnih službi na terenu. Već sad možemo vidjeti da će pad prinosa usljed suše nadoknaditi visoka cijena kako stočne hrane tako i drugih vrsta biljnih proizvoda, pa se ukupna vrijednost proizvodnje neće puno promijeniti u odnosu na procjene sa početka godine.

Kada su u pitanju mjere podrške, Vlada Republike Srpske je ove godine obezbijedila dodatnih šest miliona KM iz Kompenzacionog fonda čime je omogućeno odobravanje svih zahtjeva za podršku investicijama, a ukupno će biti podržano 1.787 korisnika. Vlada je takođe obezbijedila i dodatnih 2.200.000 KM sredstava Kompenzacionog fonda za podršku proizvođačima voća i uzgajivačima svinja, zbog posljedica poskupljenja stočne hrane, te šteta od mraza. Uzgajivači svinja i junadi su suočeni sa povećanjem cijena stočne hrane, uzrokovane rastom cijena žitarica i koncentrovane stočne hrane i koja je porasla od 40 do 60% u odnosu na isti period prošle godine. Uz izostanak adekvatnih mjera zaštite domaće proizvodnje, cijena koštanja tova svinja je znatno uvećana, dok je cijena koštanja jednog kilograma svinjetine ista, a u nekim periodima čak i niža u odnosu na prošlogodišnju cijenu što dovodi domaće proizvođače u nezavidan položaj i otežava plasman tovnih svinja na domaće i inostrano tržište. Pored navedenog, probleme domaćih proizvođača pogoršava i uvoz svježe rashlađenog svinjskog mesa iz zemalja u okruženju. Uzimajući u obzir sve navedeno, Vlada Republike Srpske izdvaja dodatnih 2 miliona KM uzgajivačima svinja, pri čemu je u odnosu na pristigli broj zahtjeva za period mart-maj obračunata premija u iznosu od 43 KM po grlu i ova sredstva su već isplaćena proizvođačima.

U pripremi su i mjere podrške za proizvođače junadi, kao i uzgajivače krmača.

U posljednje vrijeme svjedočimo brzom rastu cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Može li se takav trend možda zaustaviti fokusiranjem na domaću proizvodnju i smanjenjem uvoza sirovina i gotovih proizvoda?

PAŠALIĆ: Ono što je sigurno da će se povećati uvoz stočne hrane jer zbog svega što smo prethodno rekli, suša će najviše pogoditi upravo ratare i stočare i sigurno ćemo imati manjak kukuruza i soje za potrebe ishrane stoke. Međutim, tu moram naglasiti da je Vlada Republike Srpske već reagovala zbog visoke cijene stočne hrane koja je evidentna od početka godine i da su iz Kompenzacionog fonda već izdvojena sredstva podrške za stočare kako bi se umanjile posledice visoke cijene koštanja proizvodnje mesa tako da su uzgajivači svinja već dobili 43 KM po kg za prijavljena grla, a u pripremi su i mjere podrške za uzgajivače svinja i junadi. Što se tiče ostalih proizvoda, analize koje je Poljoprivredni fakultet uradio za potrebe izrade Strategije razvoja poljoprivrede do 2027. godine pokazuju da mi imamo veći nivo proizvodnje u odnosu na potrebe domaćeg tržišta kod maline, jabuke, kruške, krastavaca, ribe, mlijeka i ovčijeg mesa, a kod svinjskog mesa i mesa peradi takođe do nivoa 80-90%.  Kod svih drugih vrsta proizvoda moramo dio kompenzirati iz uvoza. Naravno uvoze se i oni proizvodi koje proizvodimo u višku jer jednostavno živimo u vrijeme tržišne ekonomije i svi su slobodni da proizvode i plasiraju proizvode nezavisno od državnih intervencija i planova razvoja, pa nezavisno i od nivoa domaće potrošnje. Možemo početi proizvoditi više vlastite hrane što je bio trend koji smo imali sa početka pandemije i koji je pokazao da možemo i da ima smisla podsticati čak i gradsko stanovništvo da se vraća na selo i proizvodi hranu.

Nedavno su isplaćeni i podsticaji Ministarstva. Kakvo je stanje kada govorimo o broju registrovanih poljoprivrednih proizvođača? U koje segmente se najviše ulaže u oblasti poljoprivredne proizvodnje?

PAŠALIĆ: Mi trenutno imamo 42.274 poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, od čega je 37.796 nekomercijalnih, a 4.478 komercijalnih gazdinstava. U strukturi podrške još uvijek najveće učešće zauzima direktna podrška stočarskoj i biljnoj proizvodnji, a u okviru ove grupe mjera najviše sredstava se izdvaja za podršku proizvodnji mlijeka, koja okuplja i najveći broj korisnika, njih oko 4.500 u poređenju sa recimo oko 300 proizvođača povrća i slično. Međutim, naša politika na kojoj istrajavamo već nekoliko godina je da svake godine povećavamo izdvajanja za kapitalne investicije, te su i ove godine ta sredstva veća za 25 odsto  u odnosu na prethodnu. Pritom smo odobrili sve zahtjeve za podršku investicijama, te će ukupno biti podržano 1.787 korisnika, od čega će za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije biti uloženo 9,6 miliona KM za 1262 korisnika; za investicije u stočarskoj proizvodnji 2,7 miliona KM za 180 korisnika; za investicije u biljnoj proizvodnji 1,2 miliona za 248 korisnika; kao i 3,8 miliona KM za investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda za 87 korisnika.

S obzirom da je nakon posjete Rusiji bilo najava o otvaranju „Srpske kuće“ u Sankt Peterburgu i promociji vina iz Republike Srpske u saradnji sa ruskim „Ludingom“, koji su prvi  koraci Ministarstva sa tim u vezi?

PAŠALIĆ: Nakon navedene posjete, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je uputilo dopis svim proizvođačima vina u Republici Srpskoj gdje je zatraženo da dostave Informaciju o proizvodnji vina i to: ukupnu godišnju proizvodnju vina,naziv vina, cijenu, pojedinačno za svako vino i osvojene nagrade. Navedene informacije će biti dostavljene kompanijama u Ruskoj Federaciji, a sve u cilju uspostavljanja poslovne saradnje i izvoza naših vina na područje Ruske Federacije. Takođe, sa gubernatorom Sankt Peterburga dogovoreno je dobijanje jednog poslovnog prostora u Sankt Peterburgu, gdje bi na jednom mjestu ruski građani mogli probati i kupiti proizvode iz Republike Srpske. Nešto, po ugledu na Krajišku ili Hercegovačku kuću koju već imamo u Banjaluci.

Kakvu korist proizvođači i vinari iz Srpske mogu da očekuju od takve saradnje Srpske i Rusije?

PAŠALIĆ: Kompanija „Luding“ će nakon dostavljanja svih navedenih informacija, sagledati sve navedeno i procijeniti koja vina bi bila interesantna za područje Ruske Federacije. S tim u vezi, očekujemo da nakon toga naši vinari otpočnu izvoz vina na područje Ruske Federacije.

(Nevena Stanojević)