Pašalić: Zbog kriznih situacija poljoprivreda u prvom planu

– U Republici Srpskoj imamo dovoljno zaliha hrane i nema mjesta panici. Mi smo relativno mala zajednica i robne rezerve nisu neophodne da bi se obezbijedile dovoljne količine hrane, jer imamo razrađen mehanizam u skladu sa Zakonom o interventnim nabavkama, koji je aktiviran i unazad pet mjeseci Vlada Srpske kupila je određene količine osnovnih životnih namirnica, poručio je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Ipak, prikupljanje zaliha prisutno posljednjih mjeseci smatra razumljivim, jer se, kako kaže, svijet suočava sa rastom cijena, inflacijom, koja u nekim zemljama dostiže i 6,7 odsto.

“Zadnji put se tako nešto desilo  80 –tih 90-tih godina. Naprosto, to je globalni problem koji je posljedica i pandemije koju smo imali i iz koje još nismo izašli, ali i najnovijih događaja, sukoba u Ukrajini. To je nešto što je aktuelno i ne znamo do kad će to da traje. Takva situacija pravi problem našim kupcima, potrošačima i ne možemo precizno da kažemo kad će to da se zaustavi“, kazao je Pašalić u emisiji “Oči u oči-objektivno” koju realizuje Banjaluka.net u saradnji sa Elta TV.

Pašalić dodaje da je interventnom nabavkom Vlada Republike Srpske obezbijedila oko šest tona pšenice, određene količine ulja, soli, konzervisanog povrća i mesa, a da je u procesu i nabavka nafte.

“Nismo to uradili da bi umirivali javnost ili stvarali sliku kako problema ima, a nema, već ukoliko bi došlo do prekida u lancima snabdijevanja, kada su u pitanju osnovne životne namirnice, da imamo svoje zalihe. Radi se isključivo o domaćim proizvodima iz fabrika iz Republike Srpske i Brčko distrikta. Ti proizvodi su uskladišteni kod proizvođača i po potrebi Vlada može da ih povuče i plasira na način kako želi,  socijalnim kategorijama ili ugroženom stanovništvu. Tako da taj mehanizam je razrađen i imamo količine koje su trenutno sasvim dovoljne u slučaju krizne situacije“, naglašava Pašalić.

Ograničavanje izvoza prilika domaćim proizvođačima

Pašalić smatra da je praksa ograničavanja izvoza pojedinih evropskih zemalja nepopularna i štetna mjera za proizvođače iz tih zemalja, jer viškove zadržavaju i gube tržište.

“Mislim da to nije dobra i nije popularna mjera, ne samo za one koji kupuju namirnice u tim zemljama, nego i za te zemlje koje ograničavaju izvoz. Iako Evropska unija ne dozvoljava svojim članicama da prave bilo kakva ograničenja, kada je u pitanju izvoz jer je evropsko tržište jedinstveno. Mađarska je uvela jednu mjeru, gdje postoji pravo preče kupovine od države, pa ako vi želite prodati nekome pšenicu izvan Mađarske morate prvo da pitate državu da li želi da kupi tu pšenicu i za sada transport u BiH ide za one firme koje imaju ugovore sa Mađarskom. Srbija je uvela potpuno drugačiju mjeru, potpuno je zabranila izvoz tarifnih oznaka vezano za pšenicu, kukuruz, brašno. Trenutno se ne vrši uvoz iz Srbije u BiH, iz nama nerazumljivih razloga. Imaju problem i firme iz Srbije koje ne mogu da prodaju svoju pšenicu, imaju višak, naprosto gube tržište, a cijena je dobra. Tako da prati se naravno izvoz iz BiH. Ovo je dobra prilika i za biznis, za naše firme koje se bave proizvodnjom žita i sada nema potrebe da se bilo šta obustavlja, a ukoliko se procijeni da je taj odliv iz BiH veći nego što bi trebao da bude država može da zabrani ili ograniči izvoz ili uvede određene kvote”, rekao je Pašalić.

Pandemija i sukob probudili poljoprivredu u Srpskoj

Ministar poljoprivrede je istakao da su pandemija i najnoviji sukob, koliko god to bile teške situacije, zahvalne sa aspekta poljoprivrede, jer uvjeravaju ljude koliko je poljoprivreda važna za društvo.

“Kada smo imali početak pandemije u martu 2020. i sada u martu ove godine sa krizom u Ukrajini prvo i osnovno pitanje bilo je da li imamo i možemo li sami proizvesti dovoljno hrane. Mi ne znamo kada ćemo imati novu kriznu situaciju, nadamo se da to neće biti u skorijoj budućnosti, ali mi to ne možemo da pretpostavimo i ponovo ćemo da postavljamo pitanje da li imamo dovoljno hrane. Zbog toga je važno da poljoprivreda bude dobro podržana, ne samo od Vlade Republike Srpske već i od kantonalnih nivoa vlasti u Federaciji i lokalnih zajednica”, kaže Pašalić.

Dodaje da je kroz primjenu novih znanja i tehnologija, te bolje finansiranje potrebno unaprijediti poljoprivredu Republike Srpske.

“Vlada je ove godine već do sada pored 75 miliona KM redovnih budžetskih sredstava već odvojila dodatnih 24 miliona KM, što čini ukupno 99 miliona KM. Krizne situacije stavljaju poljoprivredu u prvi plan nasuprot opštoj kuknjavi, kako sve propada, kako ljudi napuštaju proizvodnju i dešava se upravo suprotno. Ovih dana dobijamo nove zahtjeve za podsticaje i imamo oko 5.000 hektara više zasijane pšenice jesenas od prosjeka. Imali smo oko 2.200 proizvođača, sad imamo 3.100. Imamo rast proizvodnje pšenice i imamo povećan rast kapitalnih investicija. Očekivali smo oko 1.500 zahtjeva ove godine, što je prosjek u zadnjih par godina, jer smo vidjeli da je teška godina o mislili smo da će ljudi više da se opredijele za tekuću proizvodnju, a manje za investicije, a dobili 2.500 smo zahtjeva. Dakle, nije sve crno kako se misli, ne propada ništa, ljudi se okreću poljoprivredi i oni koji se ne bave profesionalno poljoprivredom imaju zemljište, sebi su pripremili baštu i to je dobro“, rekao je Pašalić.

Ipak, uprkos pohvalnim mjerama Vlade Republike Srpske, Pašalić ističe da nije primjetno da se značajniji broj mladih ljudi okreće poljoprivredi.

“Ministarstvo poljoprivrede za svakog mladog inženjera poljoprivrede, tehnologa ili veterinara koji dolazi sa sela, koji ima imanje i koji želi da se bavi proizvodnjom obezbjeđuje 40.000 KM godišnje. To nije mali novac, ako imate znanje. Međutim, ta sredstva se dosta skromno koriste. Oko 30-tak zahtjeva imamo godišnje, tako da čini se da ne postoji velika zainteresovanost mladih ljudi. Nama je svaki mladi čovjek koji ostane na selu zlata vrijedan. Takva je situacija svugdje u Evropi”, smatra Pašalić.

Kada je u pitanju organska proizvodnja u Republici Srpskoj, Pašalić naglašava da Vlada i resorno ministarstvo snažno podržava takav vid aktivnosti, te izdvaja podsticaje koji su 600 KM po hektaru ili po grlu. Broj organskih proizvođača i površine pod organskom proizvodnjom rastu, te su se brojke više nego uduplale u zadnjih par godina, ali  uprkos tome Pašalić ističe da to nije dovoljno.

“Prosto imamo odlične uslove za razvoj organske proizvodnje i imamo područja koja su neopterećena upotrebom pesticida, mineralnih đubriva, gdje je lako izvršiti konverziju, prelaz sa konverzione na organsku proizvodnju sve je više zainteresovanih. I 50 odsto troškova snosi Ministarstvo poljoprivrede. Imamo i  novu mjeru za kapitalne investicije, ukoliko proizvođač koji se bavi organskom proizvodnjom investira nešto u farmu, 50 odsto tih investicija snosi Ministarstvo. Tako da očekujemo da će  zainteresovanost u narednom periodu rasti i ja sam uvjeren da će mjere Ministarstva i Vlade kada je u pitanju taj sektor biti snažnija u budućem periodu, jer imamo kapacitet, imamo zainteresovane ljude i što je najvažnije imamo tržište, uglavnom vanjsko, ali postoji tržište o u Republici Srpskoj i BiH. Sasvim sigurno procjenjujemo da ćemo taj sektor dodatno razvijati”, rekao je Pašalić.

Mineralno đubrivo iz Turske jeftinije

Komentarišući pripremu poljoprivrednika iz Republike Srpske za proljetnu sjetvu, Pašalić je kazao da bi skuplje gorivo moglo da ima negativnog uticaja, ali da uz podršku resornog ministarstva u vidu regresiranog dizel goriva taj problem ne bi trebalo da obeshrabri poljoprivrednike u Srpskoj.

„Mi obezbijeđujemo 5 do 6 miliona KM godišnje za regresirani dizel na način da umanjujemo cijenu goriva. Ukoliko je cijena na pumpi 3 KM, proizvođač plaća 2,5 KM, 50 feninga manje od tržišne cijene i to radimo tako što dostavljamo pumpama spiskove proizvođača, a mi tih 50 feninga plaćamo distributerima nafte i naftnih derivata i to je dobra podrška, ali sigurno da to poskupljenje goriva utiče negativno”, kaže Pašalić.

Naglašava da bi mineralno đubrivo iz Turske poljoprivrednicima trebalo da bude dostupno povoljnijim cijenama.

„Mineralno đubrivo iz Turske će biti jeftinije. Već sada imamo dobre cijene koje smo dobili iz fabrika iz  Turske. Naši distributeri nemaju iskustva, nikada nisu radili ili ne u većem obimu sa firmama proizvođačima iz Turske. Na sastanku u Sarajevu trebalo bi se definisati na koji način će se dopremiti to đubrivo u BiH. Imali smo ponudu da se transportuje kao  u rinfuzi u nekoj od luka na Jadranu, ali je problem kako da se to dalje transportuje ili upakuje u vreće. Trenutno nam niko ne može izvršiti tu uslugu tako da nam je alternativa da se to đubrivo upakuje u fabrici. Očekujemo da će se tih 30.000 tona dopremiti u BiH, a najvažniji nam je sada Kan, jer nam je preko potreban zbog pšenice i kukuruza i dobro da otvorimo te linije snabdijevanja iz Turske, jer je cijena vrlo prihvatljiva i trenutno niža od ostalih cijena na tržištu i to sa uključenim transportom”, naglašava Pašalić.

Komentarišući rasprave u NS RS i negativne kritike na poslovanje u Šumama Srpske, Pašalić je rekao da saradnja između uprave i Ministarstva nikad nije bila bolja, te da zajedno traže najbolje rješenje.

“Šume Republike Srpske su postale predmet političkog potkusurivanja u ovoj državi gdje razne političke partije gledaju kako da postave svoje ljude na ključna mjesta i to gubi svoj smisao. Nakon toga kreće zapošljavanje i jako je teško sada reagovati u takvim okolnostima. Šume posluju pozitivno, imaju dobre rezultate i trenutno najveći problem je realizacija plana sječe”, kazao je Pašalić.

Na kraju razgovora Pašalić je napravio osvrt na urađeno za vrijeme njegovog rukovođenja ministarstvom i otkrio da li bi, ukoliko bi mu se ukazala prilika, ponovo bio ministar.

“Od četiri godine, samo je jedna bila normalna, samo u toj prvoj godini 2019. smo mi radili nešto po svom planu, nakon čega se desila pandemija, sukob… Tako da ja ne mogu u potpunosti biti zadovoljan sa onim što smo uradili, jer nismo uradili ono što je planiramo. Trebalo je donijeti Zakon o poljoprivredi, Zakon o podsticajima… Smatram da treba vršiti bržu izmjenu kadrova. Uvijek novi ljude nose novu energiju, ni ja sad nemam energiju koju sam imao 2019. definitivno. Tako da ne razmišljam uopšte o tome da ponovo budem ministar. Bitno je da je stanje u ministarstvu uredno, da se ostavi ustanova koja nema negativan revizorski izvještaj, nema loše međuljudske odnose”, zaključuje Pašalić.

(Banjaluka.net)