Vijesti 03.02.2016.

Peter Dafi: Javnost ima pravo da zna sve o imovini političara

ČITANJE: 5 minuta
peter dafi
Javnost u BiH ima pravo da zna kako radi pravosuđe, koliki je učinak, kao i to koliko predmeta rade, rekao je Peter Dafi, direktor USAID-a za BiH.

Rekao je da USAID zajedno sa EU i drugim donatorima namjerava da u narednom periodu te informacije učini dostupnim javnosti.

Rekao je da se USAID zalaže da se postrože zakoni o imovinskim kartonima političara i da daju podršku pojedinim organizacijama koje rade na tome.

– Suština je u ovom: javnost ima potpuno pravo da zna sve o vašoj imovini kao političara, a vaše je da sve informacije učinite dostupnim. Ako, recimo, neki novinar želi da propita određenu imovinu političara, taj političar mora pružiti objašnjenje- rekao je on.

Kako Vi vidite slučaj hapšenja Radončića?

DAFI: Mi ne komentarišemo pojedinačne slučajeve jer se USAID ne bavi pojedinačnim slučajevima, ali mi već više od deset godina imamo programe kojima podržavamo nezavisnost pravosuđa u BiH. I kao što je rekla ambasadorica Kormak, mi podržavamo sve ono što vodi ka nezavisnom i profesionalnom pravosuđu.

Vaš prethodnik Dejvid Bart je imao prilično jake kritike na račun našeg pravosuđa nakon poplava iz 2014, ukazujući na brojne neregularnosti. Tako da USAID ima način da kaže šta misli da je loše.

DAFI: Mislim da je on u svom blogu govorio uopšteno o korupciji i ne mislim da se to odnosilo baš na pravosuđe. Govorio je kako je korupcija otežala vlastima na svim nivoima da na primjeren način odgovore na poplave. U BiH i u nekim drugim zemljama borba protiv korupcije je prioritet za američku vladu. Kada se radi o pravosuđu, radimo sa advokatima, sudijama, tužiocima da zajedno prepoznamo slabosti koje otvaraju prostor korupciji unutar sistema.

Kako USAID ocjenjuje naše pravosuđe generalno gledano?

DAFI: Postoji mnogo vrijednih i poštenih ljudi u pravosuđu, ali postoje slabosti u radu koje potom umanjuju ukupnu efikasnost. Recimo, slabosti su u implementaciji sukoba interesa…

Možete navesti neki primjer kao ilustraciju?

DAFI: Pa, recimo, imovinski kartoni. Imovinski kartoni svih u pravosuđu bi morali biti dostupni. Osim toga, slabosti su u procesu imenovanja sudija. Potrebno je kroz proces izbora i intervjuisanja kandidata ugraditi mehanizme kontrole i provjera i na taj način obezbijediti nepristrasnost.

Postoje li mehanizmi ocjenjivanja? Na primjer, koliko predmeta tužilac izgubi, koliko presuda prvostepenog suda bude preinačeno?

DAFI: To je dobro pitanje koje smo analizirali prije otprilike mjesec dana kada sam počeo raditi na tom problemu. Jednostavno, mora postojati način da javnost ima uvid u rad pravosuđa – kakav je učinak, koliko predmeta se uzima u rad, koliko predmeta bude dodijeljeno drugima na rad. Moraju postojati podaci o tome! Trenutno radimo sa EU i drugim donatorima da poboljšamo pravosuđe i da te informacije učinimo dostupinima.

U Vašem blogu “Mračna ulica” na sajtu američke ambasade identifikovali ste nekoliko primjera korupcije. Jedna od stvari jesu i javne nabavke. Čini se da ljudi ne reaguju kako bi trebalo…

DAFI: Mislim da ljudi reaguju. I već su predložene reforme o kojima smo čuli i koje pokušavamo približiti javnosti. Te reforme zahtijeva i predlaže prvenstveno poslovna zajednica. Oni ističu da ne može biti u redu da nemaju pristup javnim nabavkama. Vjerovatno taj segment nije toliko vidljiv običnim ljudima, ali mislim da se tome ipak posvećuje pažnja.

Mnogi misle da je lakše platiti mito nego ući u borbu koja može  završiti tako da im se potpuno zabrani pristup javnim nabavkama.

DAFI: Tih 18 amandmana koje su kreirale lokalne nevladine oranizacije i udruženja poslodavaca, a koji se trenutno nalaze u parlamentu BiH, imaju za cilj da se proces javnih nabavki otvori i da bude transparentan. Recimo, traži se transparentan sistem poziva za nabavke, te provjere ko i kako dobija tender. Na primjer, ja kao direktor USAID-a BiH nemam pravo da sam odobravam projekt u USAID-u. Tu je još barem četvoro ljudi koji moraju učestvovati u donošenje odluke i staviti svoj potpis. A ako je u pitanju veći projekt, ne samo da je tender javan, nego moramo najaviti čak i da namjeravamo da ga raspišemo.

Zašto su zakoni o imovinskim kartonima političara oslabljeni umjesto da su ojačani?

DAFI: Mnogi misle da su imovinski kartoni narušavanje privatnosti. Ali znate šta, ako ste na javnoj funkciji, javnost ima pravo na uvid u vašu imovinu. Ako ste političar, ti imovinski kartoni su u stvari vaša najbolja odbrana. Na primjer, ako sam ja bio na javnoj funkciji 15 godina i ako imam stan u centru Njujorka, ako mogu dokazati da sam ga posjedovao i ranije, pomaže mi da dokažem da ga nisam stekao zloupotrebom položaja.

Na kome je teret dokazivanja? Da li na državi da dokaže da ste stan stekli ilegalno, ili na Vama da je sve čisto?

DAFI: Suština je u ovom: javnost ima potpuno pravo da zna sve o vašoj imovini kao političara, a vaše je da sve informacije učinite dostupnim. Ako, recimo, neki novinar želi da propita određenu imovinu političara, taj političar mora pružiti objašnjenje. Ovdje nije primarno riječ o odnosu političara i pravosuđa, nego političara i javnosti.

Dobijanje neke dozvole traje između sedam i 30 dana. Mnogi biznismeni odluče da plate mito da dozvolu dobiju ranije jer svaki dan nerada košta mnogo novca. Ima li načina da se tome stane ukraj?

DAFI: Ilegalne radnje se najbolje sprečavaju tako što tom biznismenu pružite sve moguće informacije. On mora znati koje su dozvole potrebne i koliko svaka od njih košta. Ono što se u praksi pokazalo kao veći problem je da ljudi koji otvore biznis ne znaju da postoje takse poput takse za turizam ili ekološka taksa. Međutim, kasnije dođe inspektor i oni dobiju kaznu. I zato je jedini lijek potpuna transparentnost i da postoje dostupne i tačne procedure koje su svima poznate. I na tome USAID radi. Osim toga, problem je u tome što postoji mnogo vrata na koja morate pokucati za ovu ili onu dozvolu. A svaka dodatna vrata multipliciraju opasnost korupcije. Redukcija postupaka koje morate proći smanjuje prostor za korupciju.

(NN)