Pevulja o Kući Milanovića: Kultura nije bez sredstava, a Banjaluka zaslužuje status kulturnog centra

Kuća Milanovića će se odupirati duhovnom provincijalizmu. Neće biti nikakve bolećivosti prema prosječnosti lokalnog ukusa, niti podilaženja sujetama površnih i nedokazanih umjetnika, kaže u intervjuu za portal Banjaluka.net upravnik najmlađe ustanove kulture u Banjaluci i Republici Srpskoj, Duško Pevulja.

Banjaluka.net: Kuća Milanovića otvorena je u septembru, odmah ste krenuli sa vrhunskim događajima iz oblasti kulture, možete li da navedete koje ste sve ličnosti, u okviru svojih programa, ugostili?

Pevulja: Za nešto više od stotinu dana rada Kuće Milanovića, organizovali smo približno isto toliko događaja: predavanja, promocija, pjesničkih večeri, izložbi i koncerata. Glavni događaji pripremani su skoro tokom čitave godine i nisu izraz slučajnosti. Njima smo htjeli da predstavimo koncept ove Kuće srpske kulture, i to prema visokim kriterijumima. Imam potrebu da i ovo naglasim: moji prijatelji koji mi pomažu u osmišljavanju i realizaciji programa su iskusni i dokazani stvaraoci. U prethodnih dvadeset godina, a oni i znatno duže, ozbiljno i prilježno smo se bavili ovim poslovima, sticali poznanstva i sklapali prijateljstva širom srpskog kulturnog prostora. Nismo se promovisali, niti bilo šta tražili zauzvrat, i to je svugdje, baš svugdje, prepoznavano. Zato su se našem pozivu da dođu u Kuću Milanovića odazvali prvi ljudi nacionalne kulture, nauke i književnosti. Navešću imena samo nekih od njih: Matija Bećković, Vojislav Koštunica, Milo Lompar, Emir Kusturica, Pero Zubac, Dušan Kovačević, Ljubivoje Ršumović, Đorđo Sladoje, Salih Selimović, Zdravko Miovčić, Ranko Popović, Zoran Arsović, Draga Mastilović, Vladan Bartula…

Banjaluka.net: U vremenu dominacije društvenih mreža i popularizacije sadržaja najprizemnijeg nivoa, koliko je važno za jednu sredinu otvaranje nove ustanove kulture?

Pevulja: To što je gradonačelnik Banjaluke, gospodin Draško Stanivuković, prihvatio ideju da se obnovi Kuća Milanovića, za mene je jedan od najvažnijih događaja u kulturnoj istoriji Republike Srpske, od njenog osnivanja. Nema baš nijednog razloga da se ne kaže da je od izuzetne važnosti bilo i to što je projekat podržala i Vlada Republike Srpske. Da ja kao profesor književnosti ne licitiram brojkama i naglašavam ko je koliko dao (kao da je nivo republičke vlasti neki maćehinski ili tuđi!). To su banalne dnevnopolitičke priče koje me ne interesuju. Dobila je Banjaluka i Republika Srpska nešto što je od epohalnog značaja. Kao čovjek sa priličnim iskustvom, ali i kao književni i kulturni istoričar, zahvalan sam gradonačelniku Banjaluke koji mi je povjerio obavezu da osmišljavam program i vodim Kuću Milanovića. Ona je na radost i ponos svih građana Republike Srpske i služi na čast svima koji su odlučili, na različitim mjestima, da se u ovom vremenu dogodi ovo čudo. Ja sam svjestan povjerene odgovornosti i trudim se da spremno odgovorim tom izazovu. Kuća Milanovića opravdaće svoje postojanje, ne svojom arhitektonskom i svakom drugom ljepotom – a prelijepa je – već kvalitetnim programima i ozbiljnim pričama koje se u njoj budu pričale.

Banjaluka.net: U kom pravcu planirate da razvijate program ove ustanove kulture?

Pevulja: Spletom porodičnih vezanosti sa kumovima Milanovićima, ali i sudbinskim predodređenjima, u ovoj kući je rođen Nikola Koljević, ugledni proučavalac književnosti i jedan od stvaralaca Republike Srpske. On je često u svojim divnim tekstovima isticao: „za pojedinca i zajednicu, najpogubniji je duhovni provincijalizam“. Svojim ukupnim radom, značenjem i zračenjem u Republici Srpskoj, Kuća Milanovića će se odupirati duhovnom provincijalizmu. Znalački će prezentovati brižljivo pripremljene sadržaje. Neće biti nikakve bolećivosti prema prosječnosti lokalnog ukusa, niti podilaženja sujetama površnih i nedokazanih umjetnika. To je glavni činilac programskog koncepta. Kuća srpske kulture njegovaće naglašene nacionalne sadržaje, obrađivati teme iz srpske duhovne prošlosti. Na relevantan način pokušati tumačiti glavna kretanja našeg vremena. Naša kulturna politika je integralistička: predstavljaćemo stvaralački rad naših sunarodnika sa čitavog srpskog duhovnog područja. Predstavljaćemo i institucije kulture iz RS. Upoznavaćemo se, sarađivati i uvezivati, to je nasušna potreba srpske kulture danas. Više je uglednika koji su bili naši gosti (ja volim da kažem i domaćini), koji su podvlačili: Banjaluka na mapi srpskog duhovnog prostora mora da izbori status nacionalnog kulturnog centra. Svoj dan u Kući Milanovića, prema našoj zamisli, imaće: Njegoš, Dositej, Vuk, Ćopić, Kočić i još neki istaknuti stvaraoci.

Banjaluka.net: Da li planirate uspostavljanje književne nagrade, festivala književnosti?

Pevulja: Jeste! Kuća Milanovića uspostaviće nagradu za nauku o književnosti „Branko Milanović“, prvu takvu u Republici Srpskoj. Iako ima priličan broj književnih nagrada, u Republici Srpskoj ne postoji nijedna koja bi se dodjeljivala za književnu teoriji, istoriju i kritiku. I to će biti jedna od prepoznatljivosti ove Kuće srpske kulture.

Banjaluka.net: Planirate održavanje Svetosavske besjede, da li ćete ovaj program izvesti odmah u 2025. godini?

Pevulja: Planiramo da povodom Savindana upriličimo nekoliko događaja. Pored onoga što obilježavajući dan srpskog svetitelja i prosvjetitelja čini naša Crkva, Eparhija banjalučka, u našem gradu već odavno postoji potreba da to čini još neka institucija. Crkveni ljudi rade ono što mogu i kako mogu, prirodno, stavljajući naglasak na duhovni i svetiteljski lik najmlađeg sina Stefana Nemanje. U dogovoru sa njima, mi ćemo težište staviti na prosvjetiteljski i kulturološki značaj svetosavlja kao identitetskog činioca našeg naroda, najsnažnijeg i najtrajnijeg pečata srpske kulture. Ako uspijemo realizovati zamišljeno, a vidite da se uvijek mogu umiješati čak i meteorološke prepreke, naš grad će posjetiti stvaraoci koji do sada nisu nastupali u njemu, a reprezentativni su. Mnogo se radujem tome!

Banjaluka.net: Da li Kuća Milanovića ima budžet na osnovu kojeg možete i da planirate program?

Pevulja: Nije zamisliv rad Kuće Milanovića bez budžeta. Pristojan budžet, koji omogućava kvalitetan program, bio je jedini moj uslov kada sam se prihvatio ove dužnosti. Moramo da naviknemo one koji odlučuju da kulture nema bez sredstava, da je kultura jedini preduslov očuvanja identiteta i, što je iznimno važno: da se u RS pedeset puta povećaju izdvajanja za kulturu, opet bismo bili među posljednjima u tzv. regionu (ovaj region vole na naglašavaju političari!). Pitao sam se i pitam: zašto Srbi najmanje pažnje poklanjaju onome što je najvažnije, onome što ih svrstava u red kulturnih naroda. Sramota me i da pominjem te brojke kojima se u budžetima otkriva odnos prema kulturi (posredno: i tome ko smo i šta smo!), koje su na našu nemalu sramotu. Ukratko: insistiraću da se onima koji budu predstavljali svoj rad u Kući Milanovića isplaćuju pristojni honorari, bez toga ozbiljan program nije moguć, a sadržaj bi išao ka amaterizmu. Ja na to neću pristati.

Piše: Marina Majkić Miletić

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno