Pitanje radioaktivnih gromobrana: Bolje ukloniti opasnost nego nagađati o šteti!
Stari gromobran na Samačkom hotelu u banjalučkom naselju Starčevica, jedan je od četiri takva gromobrana koji se nalaze u gradu i koji predstavljaju potencijalnu opasnost za građane.
Priča o radioaktivnim gromobranima i njihovom uklanjanju traje već tridesetak godina, a uprkos negodovanju građana, problem i dalje ostaje, jer čak i kada bi sporni gromobrani bili uklonjeni u Republici Srpskoj i u BiH ne postoji mjesto gdje bi ova vrsta otpada mogla biti odložena.
Priča stara tri decenije
Za to vrijeme, svaki put kada neko od građana koji žive u blizini spornih lokacija oboli od neke od malignih bolesti, problem s gromobranima iznova postaje aktuelan, a od nadležnih se traži da taj problem riješe – u smislu da, ako već ne postoji mjesto za odlaganje ovakvog otpada, to ne treba da znači da opasne materije treba da ostanu u gusto naseljenim gradskim naseljima!
Opasnost od oštećenja
Već godinama postoji i strah da bi konstrukcija gromobrana mogla da se uruši ili da zbog jakog vjetra ili drugih uticaja može doći do oštećenja gromobrana.
U tom slučaju, propisane su bezbjednosne mjere po kojima je propisano obavezno odstojanje u zoni od 12 metara za profesionalna lica, odnosno 150 metara za stanovništvo.
Ovu temu je na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta pokrenuo odbornik Nenad Talić, a iako još nije dobio odgovor na postavljeno odborničko pitanje, ističe da odgovor očekuje od nadležnih institucija.
– Jasno mi je da to nije u nadležnosti grada, to sam spomenuo i kada sam postavio odborničko pitanje. Obično je praksa da grad uputi pitanja dalje, te da odgovor bude proslijeđen odborniku. Kao građanin, kao odbornik i kao stanovnik Starčevice, želio bih da ne moramo mi da razmišljamo o tome, u smislu da li je štetno, koliko je štetno, da li je gromobran oštećen ili ne i da li uzrokuje oboljenja. Jasno mi je i da trenutno nema rješenja u vezi s pitanjem odlaganja takvog otpada, ali činjenica je i da svaki problem može biti riješen, pa tako i ovaj. Potrebno je da imamo pravi uvid u situaciju da bismo izbjegli i paniku, ukoliko zaista postoji realna opasnost – kaže Talić.
Četiri sporna gromobrana
Na području grada postoje četiri sporna gromobrana. Pored Samačkog hotela, dva gromobrana nalaze se na zgradi „Čajavca”, i još jedan na zgradi „Trgoremonta” u Ulici Branka Popovića. Gromobran na Samačkom hotelu postavljen je 1981. godine, a o uklanjanju ovog, kao i drugih gromobrana na području grada priča se još od 1989. godine. Pred sam završetak rata, 1995. godine, planirano je uklanjanje i deponovanje ovog potencijalno opasnog gromobrana, a tadašnja cijena tog poduhvata iznosila je oko 40.000 maraka.
– Ukoliko postoji opasnost, svaki taj gromobran treba da bude uklonjen. Ako nemaju gdje da ga čuvaju, neka nađu mjesto koje nije gusto naseljeno kao naše naselje i gdje ne predstavlja opasnost za zdravlje djece. Niko od nas nije stručan da daje mišljenje o opasnosti, ali nema potrebe ni da o tome nagađamo, nego opasan materijal treba da bude udaljen od djece – kaže mještanin Vojin Simović.
U planu lokacija za centralno skladište
Savjet ministara BiH ovih dana je razmatrao informaciju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost o stanju upravljanja radioaktivnim otpadom u BiH, a imenovan je i član komisije za određivanje centralnog skladišta u ime Savjeta ministara.
Sljedeći korak je dostavljanje prijedloga lokacija za novo centralno skladište radioaktivnog otpada u BiH, što bi moglo da bude rješenje i za gromobrane koji se nalaze u Banjaluci, ali i za još dvjestotinak istih takvih koji su raspoređeni po BiH.
(Press)
