Plan za Toplanu – uštede uz istu cijenu grijanja

Izgradnjom nove toplane na drvnu sječku, koji bi trebao zamijeniti zastarjela postrojenja na mazut, godišnje će biti ušteđeno najmanje osam miliona KM, dok će potrošači dobiti znatno bolje, cjelodnevno grijanje, i to po istoj cijeni kao i do sada, pokazuju projekcije iz plana banjalučke Gradske uprave.

Po odluci, koja bi se pred odbornicima banjalučkog parlamenta trebala naći 15. marta, novo postrojenje podrazumjeva izgradnju nove toplane instalisane snage od najmanje 49 megavata, koja bi bila organizovana kao zasebno privredno društvo, odvojeno od sadašnje „Toplane“.

“Sadašnji sistem grijanja je neodrživ i zahtijeva značajnu podršku Grada, a prelazak na bio masu bi trebao omogućiti da ‘Toplana’ više ne posluje sa gubitkom. Prelaskom na ovaj energent, iskoristili bi se lokalni resursi, smanjili troškovi, a građanima pružio komfor jer novo postrojenje podrazumjeva grijanje tokom čitavog dana, odnosno 24–časovni režim rada”, navodi se u dokumentu, koji je Gradska uprava pripremila na iduću Skupštinu grada.

S druge strane, u prilog argumentima za izgradnju novog postojenje ide i obećanje gradskih vlasti da neće doći do poskupljenja cijene grijanja zbog izgradnje novog postrojenja i prelaska na bio masu, kao novi energent.

“Cijene toplotne energije, koje su određene 2011. godine, ostaće iste, a sve projekcije za novo postrojenje rade se na osnovu važećeg cjenovnika”, navodi se u prijedlogu odluke Gradske uprave.

Prema detaljinim tabelama, koji su priložene uz odluku, biomasa se nameće kao uvjerljivo najjefitiniji, ali i najdostupniji energent. Prlikom poređenja, analizirani su cijene i kalorijska snaga gasa, uglja, mazuta i električnme energije.

Po kalkulacijama, koje je radio tim od 20-tak stručnjaka, sa zamjenikom gradonačelnika Srđanom Amidžićem na čelu, godišnja ušteda bi u slučaju prelaska na biomasu iznosila oko osam miliona KM.

Prema toj računici, za rad postrojenja sa predviđenom snagom od 49 megavata trebalo bi obezbjediti 80.000 kubnih metara drveta. Sa „Šumama Srpske“ je, kako se naglašava, postignut dogovor o obezbjeđenju tih količina na godišnjem nivou, s tim da bi, pored drveta, u novom postrojenju kao energent bilo korišten i pilanski i šumski drvni otpad.

Prema odluci o raspisivanju javnog poziva za izbor strateškog partnera za „Toplanu“ Grad bi u zajedničkoj firmi bio vlasnik 49 odsto kapitala, dok bi budući partner, koji bi uložio novac u izgradnju postrojenja, imao 51 odsto akcija.

Pravno formalno, Grad traži strateškog partnera, po uzoru kako je to Vlada Srbije svojevremeno uradila stupajući u partnerstvo sa „Etihadom“. U prijedlogu Gradske uprave, ovaj primjer se navodi kao veoma uspješan model za transformaciju hroničnih gubitaša, kao što je slučaj sa „Toplanom”.

Kao argument za ulazak u partnerstvo sa privatnim kapitalom, gradske vlasti navode na prvom mjestu astronomske dugove sadašnje „Toplane“ koja, na današnji dan, iznose čak 85,2 miliona KM. Prema tabeli, koja je sastavni dio prijedloga Gradske uprave, najveći pojedinačni povjerilac „Toplane“ je „Optima“ kojoj se, na osnovu isporučenog, a nikad plaćenog mazuta, duguje 25 miliona KM.

U prijedlogu Gradske uprave navodi se da više nema banaka koje su spreme da kreditno podrže ovo, prezaduženo preduzeće, koje svake godine, kako je ranije objašnjeno, ide u minus od 15 miliona KM. Kao glavni krivac tolikog „minusa“ je prepoznat upravo mazut, kao izuzetno skup energent.

(ATV)