Planinari iz Banjaluke i Sarajeva osvojili najviši vrh Slovenije
Planinari iz tri planinarska kluba iz Banjaluke i Sarajeva (Summit, Bjelašnica 1923 i Avantur ) njih 52, popeli su Triglav- najviši vrh Slovenije i Julijanskih Alpa, visok 2.864 mnv.
Povod za zajedničku akciju bilo je 120 godina od postavljanja obilježja vrha – Aljaževa stupa, koji je dobio naziv po čuvenom slovenskom planinaru i župniku Jakobu Aljažu.
On je kupio 16 kvadratnih metara zemljišta na vrhu Triglava za cijenu krigle vina i zajedno sa prijateljima postavio tamo metalnu okruglu kućicu na vrhu Triglava – sklonište, poznatu kao Aljažev stup.
Iz PAK Summit-a kažu da je pohod iz doline Krme (870 mnv) do najvećeg planinarskog doma u Sloveniji – Kredarica, koji se nalazi na 2.515 mnv, trajao šest sati.
Sutradan u pet ujutro počeo je vrlo zahtjevan i opasan uspon po stijenama, dobro osiguran skoro cijelom dužinom sajlama i klinovima do krajnjeg cilja – vrha Triglava, prvi put osvojenog 1778. godine. Taj dio uspona započeli smo prije svitanja kako bismo izbjegli gužvu na stijeni i eventualne opasnosti s obzirom na to da je na usponu bio povećan broj planinara zbog obilježavanja 120. godišnjice postavljanja obilježja na vrhu Triglava, kao i zbog izuzetno lijepog vremena što je za ovu surovu planinu prava rijetkost – kaže vodič PAK “Summit” iz Banjaluke i jedan od organizatora zajedničke akcije, Miroslav Trivić.
On je napomenuo da opasna i strma staza zahtjeva dobru fizičku pripremljenost i vještine, kao i tehničku opremljenost da bi se bezbjedno savladala.
– Zbog početka penjanja stijene po noći, tehničke zahtjevnosti, objektivnih i subjektivnih opasnosti i veličine grupe ovo je za vodiče bio izuzetno naporan i komplikovan uspon kako organizaciono tako i tehnički. Bez obzira na to uspon smo izveli bez poteškoća, svi planinari uspješno i bezbjedno su popeli vrh i sišli sa planine. Za mene ovo je bilo jedno potpuno novo iskustvo bez obzira što sam Triglav penjao i vodio već nekoliko puta – istakao je Trivić.
Ekipa je u dobrom raspoloženju stigla do vrha za dva sata, odakle se pruža prekrasan pogled na Kamniško-Savinjske Alpe i Panonsku niziju na istoku, Dolomite i Karavanke na zapadu, Jadransko more na jugu, kao i na ostale vrhove Julijskih Alpi.
Sa Malog Triglava nazirao se i Grossglockner (3.798 mnv), glečer i najvisi vrh Austrije.
Nista manje opasan nije bio silazak, pogotovo sto se vrlo često mimoilazite sa planinarima iz suprotnog smjera na vrlo uskoj i strmoj stazi.
Nakon i ovog, uspješno savladanog zadatka, planinari su se siparom od Kredarica, prepuni adrenalina i nezaboravnih utisaka, mnogo brže spustili do doline Krme i uz put obišli i Bledsko jezero.
