Plenković vratio konstitutivnost u rječnik EU- a
FOTO: HDZ
Košarkaškim rječnikom kazano, hrvatski premijer Andrej Plenković danas će biti u prilici “zakucati” konstitutivnost naroda u jednom dokumentu Evropskog vijeća, najvišeg tijela Evropske unije, što je posebno značajno bosanskohercegovačkim Hrvatima stisnutim između politika bošnjačkog unitarizma i srpskog separatizma, a što u suštini znači kako je EU prihvatio ustavnu realnost BiH nakon višegodišnjeg ignorisanja.
Naime, na sastanku čelnika država i vlada Evropske unije danas bi se trebali potvrditi zaključci koje je već usvojilo Vijeće Evropske unije od prije dva dana na nivou šefova diplomatija. Rezultat je to višegodišnjeg sveobuhvatnog rada hrvatske države, napose diplomatije, i svojevrsna afirmacija Hrvatske kao države koja kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma ima posebnu obavezu prema BiH.
Kako se saznaje, nisu svi bili srećni s ovom interpretacijom, ali najvažnije zemlje unutar EU-a, poput Njemačke ili Francuske, razumiju kako nastavak eksperimentisanja oko BiH u smjeru stvaranja unitarne/bošnjačke države zapravo vodi nestabilnostima i novim sukobljavanjima.Zbog toga je otvoren i jasan pristup Zagreba lakše naišao na razumijevanje u EU.
Hrvatska je ovime zapravo postigla istorijski uspjeh osiguravši u dokumentima Evropske unije o proširenju eksplicitno spominjanje konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini.
Ovaj presedan označava važnu pobjedu za zaštitu političkih i društvenih prava Hrvata, Bošnjaka i Srba kao triju konstitutivnih naroda te jačanje njihove ravnopravnosti u složenom političkom sistemu BiH.
EU je, zahvaljujući snažnom zalaganju Hrvatske, prvi put jasno prepoznao specifičnosti bosanskohercegovačkog društva i institucionalnog uređenja koje se temelji na načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Načelo konstitutivnosti, ranije često zanemarivano u evropskim krugovima, sada je postalo nezaobilazan element političkog dijaloga i budućih reformi unutar BiH. Ovo postignuće, jasno vidljivo u tačkama 66. i 67. zaključaka Vijeća EU-a, potvrđuje kako su ravnopravnost i konstitutivnost ključne za političku stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine.
U zaključcima se naglašava važnost ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, uz poseban naglasak na poštovanje institucionalnih mehanizama definisanih Dejtonskim sporazumom.
Takođe, poziva se na sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput one u slučaju “Sejdić – Finci”, te na inkluzivan dijalog usmjeren prema ograničenim ustavnim reformama koje će ukloniti sve oblike diskriminacije u izbornim procesima.
Važno je istaknuti da EU jasno zahtijeva od političkih aktera u BiH da poštuju načela jednakosti i nediskriminacije, uključivo i konstitutivne narode, te se suzdrže od retorike i postupaka koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Time je dodatno osnažena međunarodna pozicija Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i nezavisne države. Konstitutivnost naroda nije samo tehničko pitanje političkog uređenja već temelj stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini. Ovo načelo osigurava da ni jedan narod ne bude politički marginalizovan te da svaki ima legitimne mehanizme za zaštitu svojih prava.
U kontekstu BiH, gdje su istorijske i demografske specifičnosti oblikovale složeni društveni mozaik, konstitutivnost predstavlja ključni alat za ravnotežu moći i izgradnju povjerenja među narodima. Time se sprječava dominacija bilo kojega naroda te se osigurava inkluzivan politički proces u kojem se odluke donose konsenzusom, a ne jednostavnom većinom. Upravo je ovo osiguranje ravnopravnosti i jednakosti temelj dugoročne stabilnosti u zemlji koja se suočava s brojnim izazovima. Sve suprotno onome što je međunarodna zajednica modelirala od 2000. godine, pokušavajući sistemom “melting pota” stvoriti jedinstvenu naciju. A što je ipak vodilo pogodovanju najbrojnijem narodu, koji je onda koristeći razne mehanizme podrške, uključujući ponajprije presude Haškog suda i rezultate popisa pučanstva, svoju borbu za nacionalnu državu nastojao postaviti na pijedestal uz stvaranje utiska o vlastitoj čistoći. Bilo da su u pitanju ratni sukobi ili ipak pojednostavljeno tumačenje “građanskih” prava i istodobnog marginalizovanja drugih kolektiviteta. Takvo nešto je na Balkanu redovno završavalo u sukobima i ratovima.
Ključan domaći dogovor
Hrvatska je sada, kao članica Evropske unije i supotpisnica Dejtonskog sporazuma, imala ključnu ulogu u afirmaciji načela konstitutivnosti. Ovaj diplomatski uspjeh rezultat je dosljednog insistiranja na poštovanju prava Hrvata u BiH, koji su se često nalazili u nepovoljnijem položaju unutar političkog sistema.
Takođe, ovo priznanje konstitutivnosti predstavlja poraz za unitarističke i pseudograđanske političke opcije koje su težile stvaranju dominantne nacionalne države pod izgovorom građanskog modela. Takve tendencije često su ignorisale prava Hrvata i drugih konstitutivnih naroda, promovišući model koji bi de facto favorizovao jednu etničku skupinu.
Povratak na tvorničke postavke BiH, odnosno “clean start”, mogao bi pomoći svima u BiH da počnu s izgradnjom unutrašnje stabilnosti i povjerenja, što je ključno za bilo kakav napredak Bosne i Hercegovine. Bez toga zagovor i poziv na reforme koje trebaju ujedinjeni iznjedriti domaći političari iz svih triju naroda ne predstavljaju ništa drugo do puste floskule i obmanu javnosti. Ohrabruje i to što EU, kao nikada prije, ohrabruje zapadni Balkan da postane dio EU-a, što je bilo jasno i na sinoćnjem samitu EU – zapadni Balkan, piše Večernji.ba.
Oznake: Andrej Plenković, BiH, EU, konstitutivnost
