Plimni talas ponovo pogodio Dalmaciju, klimatolog: Toga će biti sve češće i biće jače VIDEO
Foto: Printscreen
Dalmaciju je ponovo pogodio ciklon koji je donio orkanski jugo, grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu, a s njom se vratio i ciklonalni plimni talas. More se prelilo i poplavilo niz obalnih gradova, a najteže je bilo u Šibeniku, Trogiru i Kaštelima, gdje su tokom noći podignute brane. Ovu situaciju za HRT je komentarisao atmosferski fizičar prof. dr sc. Branko Grisogono, koji upozorava da će ovakve pojave biti sve češće i intenzivnije.
Ekstremi postaju sve češći
Profesor Grisogono ističe kako plimni talasi nisu nova pojava, ali su zbog klimatskih promjena sve učestaliji i snažniji. “Plimnih talasa bilo je i prije, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje”, rekao je.
Pojasnio je kako se mijenja klimatološka, odnosno statistička raspodjela vremenskih prilika. “Imamo sve više takvih ekstrema. To je povezano sa statističkim raspodjelama koje postaju ‘šiljatije’ i imaju takozvane ‘teške repove’, odnosno sklone su ekstremima. Toga će, nažalost, biti sve više”, objasnio je Grisogono.
Uzroci sve jačih plimnih talasa
Grisogono navodi da je riječ o zbrajanju nekoliko učinaka. “Jedan je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednjeg nivoa mora, a to znači i Jadrana. Drugi je to što Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manji cikloni koji idu uglavnom od Đenove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvani svoj jadranski ciklon, koji onda ima jako dobru podlogu – toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora”, istakao je.
Osvrnuo se i na tvrdnje nekih stručnjaka o promjeni odnosa u rotaciji Zemlje i Mjeseca, rekavši da su to spori i mali procesi. “Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje, međutim, to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama”, rekao je, dodavši da je riječ o tercijarnim efektima koji su mjerljivi tek u sitnim dijelovima sekunde.
Ugrožene su niske obale
Prema predviđanjima, Jadran očekuje rast srednjeg nivoa mora u skladu s globalnim trendovima. “Do kraja vijeka očekuje se porast između 50 i 90 centimetara. Naravno da će u nekim područjima na Zemlji to ići i preko dva metra, jer se taj prosjek ne odnosi jednako na sva područja”, rekao je Grisogono.
Upozorio je da će u Hrvatskoj najviše stradati ušća rijeka i niske obale, poput onih kod Omiša. “Tu treba smisliti nove građevinske, mašinske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni”, istakao je. Na pitanje o crnim scenarijima potapanja obalnih zona do 2100. godine, potvrdio je da takva ugrožena područja postoje, dok su strmije i više obale sigurnije, osim u slučaju meteotsunamija, prenosi Index
