Svijet 15.01.2026.

Počela evropska vojna misija na Grenlandu, Makron: “Naša vojska je na putu”

ČITANJE: 8 minuta

Evropska vojna misija počinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkoj teritoriji pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik SAD-a Donald Tramp, dan nakon sastanka u Vašingtonu između američkih, danskih i grenlandskih zvaničnika koji je rezultirao “neslaganjem u temelju”.

Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su u srijedu da će rasporediti vojno osoblje na ostrvo za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe “Arctic Endurance”.

Švedska i Danska šalju vojnike na Grenland

“Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijediće i ostali”, napisao je francuski predsjednik Emanuel Makron na X-u.

A to je “s ciljem eventualnog vojnog doprinosa namijenjenog podršci Danskoj u garantovanju bezbjednosti u regiji, na primjer u području sposobnosti pomorskog nadzora”, objasnilo je njemačko Ministarstvo odbrane.

“Istraživanje Grenlanda” održaće se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.

Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni oficir raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj grupi uoči planirane vježbe Arctic Endurance.

“Dijelimo zabrinutost predsjednika Trampa za bezbjednost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru“, rekao je portparol.

To je „intenziviranje vježbi kako bi se odvratila ruski napad i kineske aktivnosti.“

Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Holandija i Velika Britanija.

U srijedu je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen osudio Trampovu želju da „osvoji“ Grenland, nakon sastanka u Bijeloj kući s američkim zvaničnicima.

“Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije“, rekao je novinarima.

“Intenzivni razgovori”

“Dakle, još uvijek imamo neslaganje u temelju, ali takođe prihvatamo da se ne slažemo“, dodao je, najavljujući osnivanje “radne grupe na visokom nivou kako bi se istražilo možemo li pronaći zajednički put“.

Izjavio je da Kopenhagen želi „blisko sarađivati ​​sa Sjedinjenim Državama, ali to, naravno, mora biti saradnja puna poštovanja“.

Danskog ministra i njegovu grenlandsku kolegicu Vivian Motzfeldt u Bijeloj kući primili su potpredsjednik J. D. Vens i državni sekretar Marko Rubio.

“Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro“, osvrnula se Motzfeldt.

“Imam vrlo dobre odnose s Danskom i vidjećemo kako će se sve ovo razvijati. Mislim da će se pronaći rješenje“, rekao je Donald Tramp, koji nije prisustvovao sastanku, novinarima u Bijeloj kući.

Nekoliko sati ranije, na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio je da Sjedinjene Države „trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. Ključan nam je za Zlatnu kupolu koju gradimo.”

To je prvi put da je povezao ovaj masovni američki projekt raketne obrane s posjedovanjem Grenlanda.

“Pseće zaprege”

Donald Tramp ponavlja da Sjedinjene Države trebaju Grenland kako bi obuzdale napredak Rusije i Kine na Arktiku i ne isključuje upotrebu sile za njegovo zauzimanje.

Tokom rasprava, Bijela kuća objavila je karikaturu koja prikazuje dvije pseće zaprege okrenute prema dva moguća odredišta: Americi, koju simbolizira Bijela kuća pod prostranim plavim nebom, ili Kini i Rusiji, koje predstavljaju Veliki zid i Crveni trg u mraku.

Bijela kuća objavila sliku: “Kojim putem, grenlandski čovječe”

Na Grenlandu nema kineskih brodova ni “velikih” ulaganja, rekao je danskoj štampi Løkke Rasmussen.

Uoči sastanka u Vašingtonu, crveno-bijele grenlandske zastave pojavile su se u izlozima trgovina u glavnom gradu teritorije, Nuuku, na prozorima kuća, na krovovima automobila i autobusa, pa čak i na sajli dizalice, prema riječima novinara AFP-a u gradu.

“Vrlo je zastrašujuće, ovo je ogromna stvar”, komentarisala je Vera Stidsen, 51-godišnja učiteljica, koju smo sreli izlazeći iz supermarketa.

“Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: u miru i bez ometanja”, rekla je za AFP.

U pokušaju da umiri Vašington, Kopenhagen je obećao da će od srijede “pojačati svoju vojnu prisutnost” na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om kako bi povećao savezničku prisutnost na Arktiku.

Prethodno je Danska napomenula da je uložila gotovo 90 milijardi kruna (12 milijardi evra) u jačanje arktičke odbrane.

Međutim Donald Tramp ismijava danske napore. U srijedu je ponovio da te “dvije pseće zaprege nisu dovoljne” za odbranu teritorije od Rusije ili Kine.

Danci šalju dodatne patrole na Grenland, Tramp se ruga “psećim zapregama”

Što se događalo juče i tokom noći?

Danski ministar spoljnih poslova izjavio je da postoji „temeljno neslaganje” sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Grenlanda nakon razgovora održanih u Bijeloj kući.

Lars Løkke Rasmussen rekao je da je sastanak s potpredsjednikom JD Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom u srijedu bio „otvoren i konstruktivan”, ali dodao je kako američki predsjednik Donald Tramp insistira na „osvajanju” Grenlanda, što je, kako je naglasio, „potpuno neprihvatljivo”.

„Vrlo, vrlo jasno smo dali do znanja da to nije u interesu Danske”, rekao je Rasmussen.

Tramp je nakon sastanka ponovo potvrdio svoj interes za preuzimanje tog resursima bogatog ostrva, stav koji je uzdrmao evropske saveznike i dodatno zaoštrio odnose unutar NATO-a.

Jednosatni razgovori između SAD-a, Danske i Grenlanda nisu donijeli veliki proboj, ali sve su se strane složile oko osnivanja radne grupe na visokom nivou koja bi trebalo da  raspravlja o budućnosti autonomne danske teritorije.

 

Rasmussen je rekao da postoje „crvene linije” koje SAD ne može preći te da će se radna grupa sastati u idućim sedmicama u pokušaju pronalaska kompromisa. Dodao je i da su Danska i Grenland otvoreni za mogućnost otvaranja dodatnih američkih vojnih baza na ostrvu.

„Korisno je započeti rasprave na najvišem nivou”, rekao je.

Rasmussen je takođe priznao da u Trampovu stajalištu postoji „zrno istine” kada je riječ o jačanju bezbjednosti radi suzbijanja ruskih i kineskih interesa na Arktiku. Međutim, istaknuo je da tvrdnje američkog predsjednika o prisutnosti ruskih i kineskih ratnih brodova oko Grenlanda „nisu tačne”.

Iako je rijetko naseljen, Grenland zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika ima veliku stratešku važnost: pogodan je za sisteme ranog upozorenja u slučaju raketnih napada te za nadzor pomorskog saobraćaja u regiji.

Tramp je više puta izjavio da je preuzimanje Grenlanda ključno za nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Sjedinjene Države već imaju više od 100 vojnika stalno raspoređenih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, postrojenju koje SAD koristi još od Drugog svjetskog rata.


Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima pravo dovesti na Grenland onoliko vojnika koliko želi.

Nakon razgovora u srijedu, grenlandska ministrica spoljnih poslova Vivian Motzfeldt izjavila je da je teritorija otvorena za veću saradnju sa SAD-om, ali se protivi bilo kakvom preuzimanju.

„Pokazali smo gdje su naše granice”, rekla je Motzfeldt.

Vens i Rubio nisu odmah komentarisali sastanak. Tramp je, s druge strane, novinarima u Ovalnom kabinetu rekao: „Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti.”

„Problem je u tome što Danska ne može učiniti ništa ako Rusija ili Kina požele okupirati Grenland, dok mi možemo učiniti sve”, rekao je, dodavši da ne vjeruje kako se SAD može osloniti na Dansku u odbrani ostrva.

Razgovori su se odvijali u trenutku kada su evropski saveznici brzo iskazali podršku Grenlandu.

Švedska je u srijedu obećala poslati oružane snage na teritoriju na zahtjev Danske. Francuski ministar vanjskih poslova izjavio je da zemlja sljedećeg mjeseca planira otvoriti konzulat na ostrvu.

Njemačka je u izjavi za BBC navela da će poslati „izvidnički tim” na Grenland kako bi „ispitao opšte uslove za moguće vojne doprinose u podršci Danskoj u osiguravanju bezbjednosne regije”.

Danska je poručila da će se vojno jačanje na Grenlandu provoditi „u bliskoj saradnji sa saveznicima”.

„Geopolitičke napetosti proširile su se i na Arktik”, stoji u saopštenju.

Razgovori u Bijeloj kući tek su posljednja runda diplomatskih rasprava o Trampovom sve izraženijem interesu za tu teritoriju.

Nije jasno razmatra li predsjednik upotrebu vojne sile za zauzimanje ostrva, a u srijedu je ponovno odbio isključiti tu mogućnost.

Među opcijama koje se, prema navodima, razmatraju jest i kupovina teritorije – iako ni Danci ni Grenlanđani ne tvrde da je Grenland na prodaju.

Od stupanja na dužnost, Vens je kritikovao dansko upravljanje Grenlandom, a ostrvo je posjetio ubrzo nakon preuzimanja funkcije.

Tramp tvrdi da je kontrola nad teritorijom ključna za njegov planirani raketni odbrambeni sistem Golden Dome.

„To je od presudne važnosti za Golden Dome koji gradimo”, napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama rano u srijedu. „NATO bi trebao predvoditi taj proces.”

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina stanovnika Grenlanda protivi prelasku pod američku kontrolu.

Protiv toga je i većina Amerikanaca. Prema anketi Reuters/Ipsosa objavljenoj u srijedu, samo 17 posto Amerikanaca podržava da SAD preuzme Grenland, dok se 47 posto protivi Trampovom nastojanju da se ostrvo stekne.

Najnoviji razgovori o Grenlandu slijede nakon američkih vojnih operacija u Venecueli i protiv ciljeva ISIS-a u Siriji. Tramp je takođe zaprijetio vojnom akcijom kako bi zaustavio iranski obračun s rastućim protestnim pokretom koji potresa zemlju.