Počelo novo zasjedanje parlamenta Kine, premijer želi “mirno ujedinjenje s Tajvanom”

Kina je za ovogodišnji privredni rast postavila nizak cilj od oko pet posto, pokazao je izvještaj kineske vlade objavljen na početku godišnjeg zasjedanja kineskog parlamenta.

Kineski BDP narastao je prošle godine za samo tri posto, što je jedan od najslabijih rezultata u posljednjim decenijama, smanjen pod pritiskom mjera uvedenih zbog kovida-19, krize u nekretninskom sektoru, gušenja privatnog preduzetništva i smanjene potražnje za kineskim izvozom.

U izještaju na početku zasjedanja, koje će trajati do 13. marta, premijer Li Kećijang naglasio je potrebu za privrednom stabilnošću i povećanjem potrošnje, postavljajući kao cilj otvaranje oko 12 miliona radnih mjesta u gradovima ove godine, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji cilj od 11 miliona.

“Prioritet nam moraju biti oporavak i povećanje potrošnje”, rekao je Li u govoru na početku zasjedanja, koji je trajao nešto manje od jednog sata, te dodao da se “prihodi stanovnika gradova i sela moraju ojačati kroz višestruke kanale”.

Ovogodišnji cilj rasta od oko pet posto niži je od prošlogodišnjeg cilja koji je bio oko 5,5 posto.

Povećanje budžeta za vojsku za 7,2 posto

U ovoj godini Kina planira povećati budžet za vojsku za 7,2 posto, što je neznatno više u odnosu na prošlu godinu, dok premijer Li istovremeno traži jačanje spremnosti na borbu kineskih oružanih snaga.

Peking, kako je najavljeno, za odbranu namjerava potrošiti 225 milijardi dolara, a kao ni proteklih godina nisu iznesene pojedinosti, nego samo ukupan iznos i stopa povećanja.

Govoreći o kineskim oružanim snagama, Li je rekao da bi se trebale više posvetiti uvježbavanju u uslovima borbe i povećati borbenu spremnost.

“Naše oružane snage, koncentrisane na obilježavanje stogodišnjice Narodne oslobodilačke vojske u 2027. godini, morale bi se pripremati za vojne operacije i jačati borbenu spremnost”, rekao je Li.

Kina ima najveću vojsku na svijetu i njen razvoj i strateške namjere Pekinga uzrok su za zabrinutost u regiji i u Vašingtonu.

Peking redovno tvrdi da za vojsku i odbranu izdvaja razmjerno nizak postotak BDP-a te da kritičari Kinu žele proglasiti prijetnjom svjetskom miru.

Oružane snage morale bi razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije uvježbavanju u uslovimaborbe i pojačati rad vojske u svim smjerovima i domenama, dodao je Li.

“Mirno ponovno ujedinjenje” s Tajvanom

Govoreći o Tajvanu, kineski premijer rekao je da bi Kina morala promovisati miroljubiv razvoj odnosa s Tajvanom i predložiti proces kineskog “mirnog ponovnog ujedinjenja”, ali i preduzeti odlučne korake da se usprotivi nezavisnosti Tajvana.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan njena teritorija, pojačala je vojnu aktivnost u blizini ostrva tokom protekle tri godine reagujući na ono što naziva “tajnim dogovorom” između Tajpeja i Vašingtona, glavnog međunarodnog dobavljača oružja za Tajvan.

Li je rekao da Peking i dalje ustraje na načelu “jedne Kine”, po kojem je Tajvan dio Kine.

Vlada bi trebalo da “preduzme odlučne korake i usprotivi se tajvanskoj nezavisnosti te promoviše ponovno ujedinjenje”, rekao je Li na početku zasjedanja, na kojem učestvuje 2.948 delegata.

Tajvanska predsjednica Caj Ingven više je puta nudila razgovore s Kinom, koja ih je odbijala tvrdeći da je ona separatista.

Tajvanska vlada oštro se protivi kineskim pretenzijama i tvrdi da samo stanovnici tog ostrva, kojih je oko 23 miliona, mogu odlučiti o svojoj budućnosti.