Pogledajte koje su kazne predviđene za lažne dojave o podmetanju bombe
Foto: Ilustracija
Lažno prijavljivanje da je podmetnuta bomba u nekom objektu predstavlja krivično djelo iz člana 334. Krivičnog zakonika Republike Srpske – Lažno prijavljivanje krivičnog djela.
Naime, postavljanje bombe bilo bi, u najmanju ruku, izazivanje opšte opasnosti, iz člana 394. Krivičnog zakonika Republike Srpske, za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je djelo učinjeno na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
“Dakle, prijavljivanje da je postavljena bomba u školi, koje izvrši učinilac koji je svjestan da bomba zaista nije postavljena jeste lažno prijavljivanje krivičnog djela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Činjenica da je došlo do posljedica u vidu uznemiravanja javnosti, korišćenja resursa (npr. u vidu rada službenih lica, upotrebe vozila, sredstava), te da je djelo lažno prijavljeno u više objekata (i gradova) svakako predstavlja otežavajuću okolnost prilikom odmjeravanja kazne”, rekao je ovo advokat Vladimir Dragičević za Banjaluka.net.
Ukoliko je ovakvo djelo izvršilo dijete koje još nije navršilo četrnaest godina, članom 15. KZ propisano je da se krivično zakonodavstvo ne primjenjuje prema takvom licu.
“Prema maloljetnicima i mlađim punoljetnim licima primjenjuje se ovaj zakonik ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Prema odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske Prema djetetu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo 14 godina ne mogu se izreći krivične sankcije niti primijeniti druge mjere predviđene ovim zakonom, dok se maloljetnicima koji su navršili 14, ali nisu navršili 18 godina prema ovom zakonu mogu izreći kazne”, izjavio je Dragičević.
Prema mlađem maloljetniku (14-16) mogu se izreći samo vaspitne mjere, a prema starijem maloljetniku (16-18), osim vaspitnih mjera, izuzetno se može izreći kazna maloljetničkog zatvora.
Inače, roditelji ne mogu krivično da odgovaraju za krivično djelo koje je učinio maloljetnik, ali mogu da odgovaraju materijalno za nastalu štetu koja je nastala izvršenjem krivičnog djela.
Banjalučki advokat Milan Petković kazao je za naš portal da, iako takvo nešto nije definisano zakonom, ovakva djela bi se mogla svrstati i pod jednu vrstu terorizma. Bez obzira na sve, ističe da su strože kazne neophodne.
“Potrebno je pooštriti krivične sankcije za ovakvu vrstu djela. Ovakve pojave su sve češće i samim tim definitivno razlog da se naše zakonodavstvo više pozabavi ovom problematikom, da se vidi na koji način definisati ili u okviru postojećih krivičnih djela pooštriti krivično-pravne sankcije ili definisati potpuno novo krivično djelo kojim bi se vršila generalna prevenacija na način da bi se odvraćali budući počinioci ovakvih djela zbog samih sankcija. Imam osjećaj da počinioci često nisu svjesni kolika se šteta s tim proizvodi i da je ugroženost dosta šira u smislu građanstva”, zaključio je Petković.
Inače, U BiH postoji šest ustanova u koje se smještaju osuđeni maloljetnici. Maloljetnički zatvori su u Istočnom Sarajevu i Orašju, pri zatvorima za punoljetne osobe, a popravni domovi postoje u Banjaluci, Sarajevu i Tuzli. Mogu primiti u prosjeku po 25 osoba.
Podsjećamo, dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi od sinoć je stigla na mail adrese ukupno 65 lokacija u Republici Srpskoj, od čega se najviše odnosilo na škole. Na određenom broju lokacija je već završen pregled i utvrđeno je da su dojave lažne. Zaprimljeno je ukupno sedam prijava o prijetećim porukama o postavljenim eksplozivnim napravama na području Doboja, šest na području Zvornika, od čega se pet odnosilo na škole i jedna na gradsku upravu, a najviše, i to 52 prijave, su bile na području grada Banjaluka
Osim u Republici Srpskoj, zbog dojave o postavljenim bombama jutros je prekinuta nastava u nekoliko srednjih škola u Federaciji BiH i to u Jablanici, Konjicu i Mostaru.
Piše: Neda Vukadin
Oznake: bomba, dojava bombe, skola
