Pojavio se dokument sa pregovora iz 2022, pokazuju šta je Putin imao na umu

Ruski predsjednik Vladimir Putin posljednjih sedmica nagovijestio je da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali uz određene uslove. Dokument iz prila 2022, koji su sastavili ruski i ukrajinski pregovarači, pokazuje šta je tada Putin imao na umu. Pregovori nisu uspjeli.

Zapadni zvaničnici i analitičari smatraju da se Kremlj nakon dvije godine borbi i dalje drži svojih izvornih ciljeva, odnosno da želi pretvoriti Ukrajinu u “kastriranu” državu koja je nemoćna pred ruskom vojnom snagom. Uslovi koje Rusija sada traži vjerovatno će biti još stroži, piše Wall Street Journal, prenosi Index.

Iako su u javnost izašle “grube crte” neuspješnih mirovnih pregovora, nije objavljen cijeli dokument od 17 stranica. WSJ je dobio uvid u njega te navodi kako su pregovarači s obje strane nastojali okončati sukob s pretvaranjem Ukrajine u “trajno neutralnu državu koja ne učestvuje u vojnim savezima”.

Mnogo ustupaka

Ukrajina, prema dokumentu, ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio de fakto pod kontrolom Rusije. Kijev danas insistira na povlačenju ruskih trupa s teritorije Ukrajine prije započinjanja bilo kakvih pregovora. Volodimir Zelenski smatra da bi svaki prekid vatre zapravo omogućio Rusiji da se ponovno naoruža, obnovi svoje snage i pokrene nove napade.

Ali, 2022. su stavovi obje stane bili drugačiji. Dokument pokazuje da su ruski i ukrajinski pregovarači u prvim sedmicama rata razmatrali razne ustupke. U nacrtu ugovora stoji da se Ukrajina, iako joj je dopušteno težiti članstvu u Evropskoj uniji, ne bi smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a.

Na njenoj teritoriji ne bi smjelo biti stranog oružja, a vojne snage zemlje bi bile svedene na minimum. Rusija je tokom pregovora nastojala ograničiti sve odbrambene faktore Kijeva, od broja vojnika i tenkova do maksimalnog dometa ukrajinskih projektila.

U nacrtu je navedena zabrana stranog oružja, uključujući raketno oružje bilo koje vrste. Moskva je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka. Ukrajinski pregovarači željeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1.900 artiljerijske municije. Rusija je pak htjela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara.

Poluostrvo Krim, prema dokumentu, ostalo bi pod uticajem Moskve i ne bi se smatralo neutralnim. Moskva se takođe zalagala da ruski jezik funkcioniše na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, ali tu klauzulu Kijev nije potpisao. U dokumentu se nije govorilo o budućnosti dijelova istočne Ukrajine koje je Rusija zauzela 2014. To se ostavilo za dalje pregovore.

Šta u slučaju napada na Ukrajinu?

Za nacrt mirovnog sporazuma su trebale garantovati strane sile; među kojima su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Francuska i Rusija. U slučaju kršenja sporazuma, te su zemlje imale zadatak braniti neutralnost Ukrajine. S druge strane, od garanata se zahtijevalo da, dok je ugovor na snazi, raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu kompatibilni s trajnom neutralnošću Ukrajine.

Međunarodne bezbjednosne garancije se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj. Nakon što je Putinov početni pokušaj da preuzme kontrolu nad Kijevom propao, dokument je predlagao ruski plan B – prestanak zapadne podrške Ukrajini.

Tokom pregovora u aprilu 2022. ostalo je mnogo neriješenih pitanja, poput onog što se događa u slučaju napada na Ukrajinu. Rusija je željela da se sve države garanti dogovaraju o odgovoru, što znači da ne bi bilo prave reakcije ako je Rusija agresor. Ukrajinski pregovarači su htjeli da se u slučaju napada zatvori vazdušni prostor, ali Rusija nije odobrila tu klauzulu. Pregovori su prekinuti u junu 2022.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan se ranije ove sedmice, poslije nedavnih Putinovih komentara o prekidu vatre, ponudio da bude domaćin novih pregovora. Međutim analitičari smatraju kako nema nekih velikih šansi za obnavljanje takvih razgovora u bliskoj budućnosti.