Političari se statusima, lajkovima i tvitovima bore za glasače

Sve više političara u BiH, kao i kandidata za predstojeće lokalne izbore, ima profile na društvenim mrežama i svakodnevno “kače” statuse, što pokazuje da su, za razliku od prethodnih izbornih godina, shvatili sve veći značaj virtuelne kampanje kao jednog od puteva do birača.

“Nakon današnjeg žrijebanja – prvi sam na glasačkom listiću u Banjaluci. Na tom mjestu namjeravam da ostanem”, napisao je nedavno na svom Twitter nalogu Igor Radojičić, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke, a to je odmah našlo put do simpatizera i javnosti.

I nekoliko predstavnika drugih stranaka drži tempo da budu što ažurniji na društvenim mrežama. Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, kaže da su svake godine društvene mreže sve bitnije u izbornim kampanjama i da omogućuju ne samo da imate informaciju, već i da brzo reagujete, što je dodatni benefit.

“Ukoliko smo kao društvo više orijentisani na destrukciju, a manje na razvoj, onda društvene mreže služe za podmetanje, pljuvanje i predstavljaju mjesto gdje se pojavljuju oni koji ne smiju da kažu svoje ime, to je negativna konotacija, za koju mislim da je manja od pozitivne”, rekao je Stevandić.

On dodaje da bi društvene mreže trebalo da postanu bitnije u kampanji nego do sada, ali ne misli da će u budućnosti postati presudan faktor na izborima.

Zoran Talić, nosilac liste PDP-a na lokalnim izborima u Banjaluci, kaže da je ranije bilo daleko manje političara na društvenim mrežama, ali danas je došlo do ekspanzije.

“Informacije se daleko brže kreću u virtuelnom prostoru, zato će u narednom vremenu društvene mreže odigrati bitnu ulogu u kampanji”, smatra Talić.

Danijel Gajić, odbornik SNSD-a i kandidat za odbornika u Skupštini grada Doboja, koji je takođe aktivan na internetu, smatra da društvene mreže omogućavaju direktnu komunikaciju između političara i građana, ali da je za dobijanje glasova mnogo važniji rad tokom mandata.

Mladen Mirosavljević, profesor na predmetima marketinga i odnosa s javnošću na Banjaluka College, objašnjava da su se društvene mreže nametnule kao alati u predizbornim kampanjama zato što su one postale nezaobilazan dio naših života.

“Društvene mreže i te kako mogu da odmognu političarima ukoliko birači, a oni mlađi će to odmah, uoče da političari nisu ‘na ti’ s internetom i društvenim mrežama i da jednostavno pripadaju nekom drugom miljeu, pa birači koji koriste društvene mreže odmah vide da im to radi neko ko to odrađuje profesionalno i da sami političari s tim nemaju nikakve veze”, izjavio je Milosavljević.

Vlade Simović, politikolog, ipak smatra da je uticaj društvenih mreža u kampanjama kod nas daleko manji nego u informatički razvijenijim zemljama.

“Postoji dosta propusta kod naših političara. Vrlo često se desi da otvore profil koji zamre. Sa druge strane, imamo situacije gdje se političari, pogotovo na lokalnom nivou, upuštaju u rasprave na Facebooku ili Twitteru, što je neprimjereno. Političar bi trebalo da bude edukovan da bi mogao iznijeti na dobar način virtuelnu kampanju, a kada je riječ o tome, političari nisu skloni da traže usluge profesionalaca, tako da mnogi sami rade i nemaju iskustva. Onda nastaje problem da društvene mreže ne donose broj glasova koje političar očekuje od njih”, rekao je Simović.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, kaže da društvene mreže treba shvatiti kao alat za brzu distribuciju političkih stavova i ideja i ništa više od toga.

“Mnogi političari imaju Facebook ili Twitter i to je pozitivan trend jer omogućava direktnu komunikaciju glasača i kandidata. Međutim, stariji političari se u takvoj komunikaciji ne snalaze pa se dešava da se neoprezno objavljena informacija vrati kao bumerang”, istakao je Rajčević.

(Nezavisne)