“POLITICO”: Ako se vrati u Bijelu kuću, Tramp će tražiti radikalnu preorijentaciju NATO-a, a ne napuštanje

Donald Trump je u više navrata prijetio da će SAD napustiti NATO savez, ali sada razgovori koje je vodio Politico otkrivaju da njegov plan ne predviđa to, ali da će od Evropljana očekivati da uzmu veću ulogu u vojnoj sigurnosti Evrope.

Trump vjerovatno ne bi odmah napustio NATO, prema intervjuima s bivšim Trumpovim službenicima za nacionalnu sigurnost i odbrambenim stručnjacima koji će vjerovatno služiti u drugom Trumpovom mandatu. Ali čak i ako formalno ne napusti organizaciju, to ne znači da bi NATO netaknut preživio drugi Trumpov mandat.

U zamjenu za nastavak sudjelovanja SAD-a, Trump ne samo da bi očekivao da evropske zemlje drastično povećaju svoju potrošnju na NATO, što je njegova glavna pritužba dok je bio predsjednik, nego bi također poduzeo ono što je jedan stručnjak za odbranu upoznat s načinima razmišljanja unutar Trumpovog savjetodavnog kruga za nacionalnu sigurnost, Dan Caldwell opisuje kao “radikalnu preorijentaciju” NATO-a.

“Više zapravo nemamo izbora”, rekao je Caldwell za časopis Politico, navodeći rastući dug SAD-a, slabašno novačenje vojske i odbrambenu industrijsku bazu koja ne može držati korak s izazovom iz Rusije i Kine.

Ni Trump ni njegova kampanja još nisu imenovali novi tim za nacionalnu sigurnost niti su otvoreno prihvatili novu agendu za NATO.

Ali bivši dužnosnici i stručnjaci koji su govorili za ovaj članak, neki službeno, a neki pod uvjetom anonimnosti, uključeni su u tekuću raspravu unutar Trumpovog okruženja o tome koliko je teško gurnuti Evropljane prema sigurnosnoj arhitekturi koja više odgovara Trumpu.

Prema tim dužnosnicima, SAD bi zadržao svoj nuklearni kišobran nad Evropom tokom drugog Trumpovog mandata održavanjem svojih zračnih snaga i baza u Njemačkoj, Engleskoj i Turskoj, kao i svojih pomorskih snaga. U međuvremenu, najveći dio pješaštva, oklopa, logistike i artiljerije u konačnici bi prešao iz američkih u evropske ruke. Dijelovi ovog plana predstavljeni su u članku koji je u februaru 2023. objavio Trumpov Centar za obnovu Amerike, ali u mjesecima nakon toga pojavio se detaljniji konsenzus među Trumpovim pristašama o nacrtu novog koncepta za NATO.

Promjena koju predviđaju uključivala bi “značajno i znatno smanjenje američke sigurnosne uloge – povlačenje umjesto da bude primarni pružatelj borbene moći u Evropi, neko ko pruža podršku samo u kriznim vremenima”, rekao je Caldwell, koji je nedavno bio viši savjetnik Russellu Voughtu, bivšem višem dužnosniku Trumpove administracije koji je u maju imenovan političkim direktorom Nacionalne konvencije Republikanske stranke i za kojeg se očekuje da će igrati višu ulogu u drugoj Trumpovoj administraciji. Vought je i predsjednik CRA-a.

Još jedan dio novog Trumpovog plana igre je dvoslojni NATO sistem. Ta ideja, koju je prvi predložio još jedan visoki bivši dužnosnik Trumpove administracije, umirovljeni general pukovnik Keith Kellogg, znači da zemlje članice koje još nisu ispunile cilj trošenja dva posto BDP-a na odbranu “ne bi uživale odbrambenu veličinu i sigurnosno jamstvo Sjedinjenih Američkih Država”, prema jednom Trumpovom stručnjaku za nacionalnu sigurnost koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi opisao interne rasprave.

To se može smatrati kršenjem Člana 5. ugovora, koji obavezuje svaku članicu da poduzme “akciju koju smatra potrebnom” kako bi pomogla svakome tko je napadnut. Ali članovi Trumpovog trusta mozgova za vanjsku politiku primijetili su da je jezik u Članu 5. fleksibilan i da ne zahtijeva od bilo kojeg člana da odgovori vojnom silom.

Trump je dosljedno izražavao ljutnju zbog toga što su saveznici iz NATO-a “potkrali” neispunjavanjem cilja od dva posto potrošnje. Nedavno se činilo da je Trump zapravo pozvao Rusiju na napad protiv škrtih članica NATO-a, rekavši da će “ohrabriti” Ruse da “rade što god žele” sa zemljama članicama koje još nisu ispunile cilj odbrambenih troškova, desetljeće nakon NATO saveznici obećali su to učiniti na svom summitu u Walesu 2014. godine.

Brzo rješenje ukrajinskog sukoba koji traje dvije i pol godine također bi vjerovatno igralo ključnu ulogu u Trumpovim planovima za NATO. Kao dio plana za Ukrajinu o kojem se dosad nije izvještavalo, vjerovatni kandidat GOP-a razmišlja o dogovoru prema kojem se NATO obvezuje da se neće dalje širiti prema istoku, posebno u Ukrajini i Gruziji te pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o tome koliko ukrajinskog teritorija zauzima Moskva može zadržati, prema još dvojici Trumpovih stručnjaka za nacionalnu sigurnost.

Sve u svemu, Trumpov novi pristup u ovim područjima bio bi jednak revoluciji u poslovima NATO-a – revoluciji za koju mnogi kritičari kažu da je Evropa u potpunosti nesposobna postići u doglednoj budućnosti. SAD je daleko najveći doprinositelj operacijama NATO-a, trošeći oko 860 milijardi dolara na odbranu, što je predstavljalo 68 posto ukupnih izdataka zemalja NATO-a 2023.

To je više od 10 puta više od Njemačke, druge zemlje po veličini potrošnje. Znatan dio tih izdataka SAD-a, koji iznosi oko 3,5 posto američkog BDP-a, odlazi na odbranu Evrope, iako Pentagon odbija javno otkriti koliko, kaže Jeremy Shapiro, direktor istraživanja Evropskog vijeća za vanjske odnose.

Prvi test Trumpovih NATO namjera, ako osvoji još jedan mandat, bio bi kako se nosi s tekućim ratom Rusije protiv Ukrajine. SAD je pojačao svoju središnju ulogu u NATO-u od početka rata u Ukrajini, poslavši 20.000 dodatnih vojnika u Evropu (što čini ukupno 100.000) uz nove zračne, kopnene, pomorske, kibernetičke i svemirske sposobnosti.

Prema dvojici Trumpovih stručnjaka za nacionalnu sigurnost koji su upoznati s razmišljanjima unutar Trumpova unutarnjeg kruga, vjerovatni kandidat GOP-a sada razmatra sklapanje dogovora s Putinom o tome koje bi se zemlje mogle pridružiti NATO-u, posebice Ukrajina i Gruzija. Takav bi plan uništio nejasno obećanje NATO-a o budućem članstvu Ukrajine, politiku koju je Biden nastavio, iako se nije obvezao na vremenski okvir.

Prema riječima jednog višeg evropskog diplomata koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, vlade EU su itekako svjesne svega ovoga.

“Teško je procijeniti hoćemo li moći učiniti dovoljno da stvarno umirimo Trumpa, jer nam je teško predvidjeti što će on učiniti ili neće”, rekao je diplomat. Evropa također shvaća da bi Kina mogla imati utjecaj na vojnu ulogu koju bi SAD mogao odigrati u zaštiti Evrope. Možda neće biti dovoljno kapaciteta za dva fronta.

Na kraju, samo Trump može reći koliko će daleko ići u preokretu NATO-a. Bolton je za Politico u februaru rekao da Trumpov “cilj ovdje nije ojačati NATO, nego postaviti temelje za izlazak.”

No čini se da većina bivših Trumpovih dužnosnika vjeruje da savez treba očuvati – i već pripisuju zasluge za njegovo očuvanje zahvaljujući Trumpovim ultimatumima NATO-u. Oni tvrde da se Obama samo žalio na evropsku škrtost; Trump je zapravo učinio nešto po tom pitanju. Posljednji Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Robert O'Brien, u nedavno objavljenom eseju u Foreign Affairs, piše da je “njegov pritisak na vlade NATO-a da troše više na obranu ojačao savez”.

“Stotine milijardi dodatnog novca otišlo je u doprinose NATO-u dijelom kao rezultat Trumpa”, rekao je Skinner. “Vrlo sam optimističan u pogledu pozitivne budućnosti za NATO ako ima prave temelje.”

Jesu li temelji ispravni, ovisi o oku promatrača. Ako referentna vrijednost dostigne ciljanu potrošnju od dva posto, Evropa bi mogla biti na putu da postane savez u kojem će Trump ostati. No, kao što su njegovi savjetnici jasno rekli, ako Trump drugi put uđe u Ovalni ured, čini se vrlo vjerovatnim da samo isporuka 2 posto BDP-a neće biti dovoljno.

Drugim riječima, Trumpovi ciljevi nacionalne sigurnosti možda se pomiču. Nije jasno koliko daleko, ali budućnost NATO-a – i Evrope – počiva na odgovoru, prenosi Klix.