Poražavajući procenat vakcinisanih: U Srpskoj bi lako mogla da bukne epidemija opasne zaraze

U Srpskoj unazad tri godine konstantno pada broj djece vakcinisane MRP vakcinom, koja šiti od tri opasne zarazne bolesti – morbila, odnosno malih boginja, rubeole i zaušnjaka.

To bi, upozoravaju ljekari, moglo da dovede do ozbijanje epidemije ovih zaraza, prije svega morbila, koje mogu da ostave ozbiljne posljedice po zdravlje oboljelog.

Male boginje, naime, mogu da dovedu do upale pluća i mozga, sljepila, pa čak i do smrtnog ishoda. Zaušnjaci mogu da izazovu meningitis, gluvoću, upalu testisa, a rubeola upalu mozga i krvarenje, ali je najopasnija za trudnice, jer može izazvati pobačaj ili teške anomalije kod nerođene bebe.

Opomena iz Srbije

Pojedini gradovi u Srbiji već se suočavaju sa epidemijom morbila, što je, stav je struke, izuzetno poražavajuće, s obzirom na dostupnost vakcine koja može da ih spriječi. Ljekari pretpostavljaju da će se epidemija, koja je zvanično već proglašena u Smederevu, proširiti i na ostatak Srbije, računajući na izuzetnu zaraznost virusa koji izaziva morbile, a čije se širenje u posljednjih nekoliko decenija obaveznom imunizacijom uspješno držalo pod kontrolom. Međutim, slab odziv vakcinaciji učinio je svoje, pa se ova bolest, koja se smatra jednom od najzaraznijih u svijetu, opet našla u populaciji.

Jedan od razloga izbjegavanja ili odlaganja vakcinacije jeste zabluda roditelja da se epidemije morbila u budućnosti neće dešavati. Takođe, mnogi su u jeku pandemije korone propustili da na vrijeme imunizuju svoju djecu, ne želeći da ih vode u zdravstvene ustanove i izlažu riziku od raznih drugih virusa.

Međutim, najveći otpor prema vakcinaciji jeste onaj koji potiče od bojazni roditelja da bi vakcina mogla da izazove autizam, iako nema naučnih dokaza o povezanosti ove bolesti i MRP cjepiva. Tu djeluje prilično jak antivakcinalni lobi koji, šireći paniku i razne dezinformacije preko društvenih mreža, utiče na očeve i majke da vakcinaciji kažu jedno odlučno “ne”.

Pad broja vakcinisane djece

Zato ne čudi što se i mi i zemlje u okruženju suočavamo sa sve manje imunizovanih, a obuhvat vakcinacijom u RS je u 2021. bio tek 71 odsto.

– To znači da na 10.000 novorođenčadi, njih oko 3.000 nije dobilo vakcinu do svoje druge godine. Oni su potpuno nezaštićeni od tri pomenute zarazne bolesti. U 2020. i 2019. obuhvat je iznosio oko 77, odnosno oko 87 odsto. Dakle, u  posljednje tri godine imamo konstantan pad obuhvata vakcinacijom – kaže za Srpskainfo pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Institutu za javno zdravstvo RS, epidemiolog Jela Aćimović.

Podsjeća da se virus morbila izuzetno brzo širi, te da jedan zaraženi može da inficira do 18 nezaštićenih osoba.

– Zato je potreban visok obuhvat imunizacijom, oko 95 odsto, da bismo spriječili nastanak epidemije. S obzirom na to da je obuhvat u RS značajno niži već godinama, postoji visok rizik od nastajanja epidemije ukoliko se virus pojavi u našoj sredini – upozorava dr Aćimović.

Iz banjalučkog Doma zdravlja poručuju da je u ovom gradu obuhvat vakcinacijom u sklopu obavezne imunizacije u prošloj godini bio svega 59 odsto.

– Primjera radi, u 2019. je iznosio 89 odsto. Dakle, možemo reći da postoji rizik od epidemijskog širenja virusa obuhvaćenih ovom vakcinom. Apelujemo na roditelje i podsjećamo ih da provjere vakcinalne kartone svoje djece, te da vakcinišu mališane koji nisu primili pomenuto cjepivo – naglašavaju za Srpskainfo u ovoj zdravstvenoj ustanovi, podsjetivši da se virus morbila lako i jednostavno širi respiratornim putem u osjetljivoj populaciji, te da je vakcinacija jedina efikasna preventivna mjera.

Opasno odlaganje vakcinacije

I dr Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u IJZ, ističe da su razlog pojave slučajeva ovog oboljenja, a posebno epidemijskog javljanja, upravo propusti u vakcinaciji.

– Svako odlaganje vakcinacije MRP vakcinom poslije godinu dana ostavlja dijete potpuno nezaštićeno, a komplikacije morbila su najčešće u dobi do pet godina. Novorođenčad su zaštićena antitijelima koje dobiju od svoje majke tokom trudnoće, ali do uzrasta od godinu dana antitijela iščezavaju i zato je potrebno zaštititi dijete pravovremenom vakcinacijom – objašnjava dr Rodić Vukmir i dodaje da specifična terapija za ovo oboljenje ne postoji.

Podsjetimo, u posljednjoj epidemiji morbila u Srpskoj, 2014. i 2015. godine, prijavljeno je oko 5.000 oboljelih, sa velikim brojem pacijenata koji su zbog komplikacija morali na bolničko liječenje. Epidemija je započela u populaciji osoba koje su rođene u toku rata u BiH i nisu vakcinisane MRP vakcinom.