Vijesti 07.01.2016.

Porodica Ranke Koviljac trinaesti Božić proslavili u kolektivnom centru

ČITANJE: 4 minute
Ranka Koviljac
Uz puno ljubavi, topline i vjere u bolje sutra šestočlana porodica Ranke Koviljac obilježila je Božić u baraci kolektivnog centra Sokolac, koju već 13 godina nazivaju domom.

Na vratima su nas širokog osmijeha i vedrih očiju u četvrtak dočekali sedmogodišnji Branislav i njegova dvogodišnja sestra Katarina, Rankini unuci, a u ovom malom domu žive i Rankina dva sina, Zoran i Jovan, i Jovanova supruga Mladenka.

Za Božić imaju jednu želju koju nam je šapnuo upravo dječak Branislav – Brane.

“Najviše bih želio da dobijemo stan. Ovdje mi je dosadilo. Volio bih da imamo više prostora”, reče nam Brane, a upravo je on pronašao novčić skriven u pogači, dok su je, po običaju, ukućani lomili, što znači da će on imati novca pa se nadamo da će im se ova najveća želja i ispuniti.

Ranka dodaje da bi željela i da urodi plodom potraga za poslom sina Zorana i snahe Mladenke s obzirom na to da sada rade samo ona i sin Jovan, koji i odmor iskoristi pa dodatno radi za dnevnicu.

Sa sadašnjim skromnim primanjima Koviljci su sve, kažu, za Božić pripremili po običaju. Jovan je otišao i posjekao badnjak, hrastovu granu, uoči Božića, a polaznik je na tri dijela isjekao badnjak i dio zapalio. Običaj je da se traži grana sa što više lišća kako bi bilo više varnica jer “koliko je varnica toliko je parica”.

Pogača se lomila preko badnjaka, a sam badnjak je poseban simbol jer je, pojašnjavaju Ranka i Mladenka, Isus time grijan.

-Neko unosi i slamu u kuću. U pogaču se negdje, osim novčića, stavljaju zrna pasulja, koja simbolizuju ovcu, prase. Stavljaju se i komadići badnjaka za radnike, neradnike, spavalice- pojašnjava nam veselo Mladenka i dodaje da su, po običaju, svog polaznika posuli pšenicom kada je ušao u kuću, a žitom je posipan i badnjak.

Zoran je bio polaznik pa ga nismo zatekli u kući, a i Jovan je bio u poslu van kuće. I mali Brane je bio polaznik drugoj babi Milojki, takođe u ovom kolektivnom centru. Ranka i snaha Mladenka pripremile su kolače, meso, pitu, salate, pogaču, a najmlađa Katarina se pobrinula da bude još veselije za ovaj najradosniji hrišćanski praznik.

-Nije u izobilju, ali je od srca i ljubavi. I šporet mi se nešto pokvario pa mi nije pogača kao proteklih godina- govori nam Ranka Koviljac, kao da nije bilo dovoljno što su nam širom otvorili vrata svog toplog doma i podijelili s nama radost Božića. I trpezu.

-Sami smo sve pripremili. Nismo od onih što idu po opštini i slično i traže. Nije ni potrebno puno, možda dvije dnevnice- kaže Ranka.

Dodaje da je ovo porodični praznik i da na sam dan Božića ne idu nigdje.

Ovo je trinaesti Božić da Koviljci, najbrojnija porodica kolektivnog centra u Sokocu, dočekuju u oronuloj baraci. Ranka je tu došla sa dva sina, koji su tu odrasli, a sada tu odrastaju i njeni unuci. Nadaju se da će dobiti stan u zgradi koja se gradi za porodice poput njihove. Stanovi su skoro završeni, a preostalo je da se iznađe novac za stubište.

Upravo se u ovom kolektivnom centru i rodila ljubav između Jovana i Mladenke, koja traje od njihovih školskih dana.

U lošijim uslovima života i s nekim nepravdama s kojim su suočeni, Koviljci opet s radošću dočekuju svaki novi dan. Ističu da su sve što imaju zaradili pošteno. Složni su i zajedno brinu da ovo dvoje djece, kojim ne mogu osigurati baš sve što im treba, odgoje u prave ljude.

-Mala Kaća ne da da se iko zapostavlja. Ako Brane grli babu Milojku, ona trči babi Ranki. Ako grli tatu, ona ide meni- s osmijehom priča mama Mladenka.

Mada se puno ne žale, u porodici Koviljac su ispričali da Branislav ide u školu, do koje s majkom pješači pola sata. U kolektivnom centru nije bilo druge djece pa je, kaže njegova majka, bilo malo problema dok se uklopio u predškolskom, a i sada je željan drugara.

-Bilo bi lakše da uselimo u taj stan. Ako budemo idući Božić u stanu, zvaćemo vas- riječi su kojima nas je ispratila Ranka iz “ulice” Majdani s broja 30.

A ona se pobrinula da i na odlasku u rukama imamo poklone, samo sada je ona darivala nas.

-Red je da se nešto pokloni onima koji prvi put uđu u kuću- reče nam Ranka Koviljac uz srdačne pozdrave.

(NN)