POSLJEDICE INFLACIJE: Strah i očaj na (jugo)istoku Evrope

Hrana, stanarina, energija – cijene posvuda rastu. Inflacija najteže pogađa siromašnije slojeve društva. Kako se s tim nose (jugo)istočni Evropljani?

Poljska

Jan Smigielski je vlasnik jednog bara u Varšavi, u koji rado navraćaju studenti i turisti. „Inflacija je poput velikog praska”, kaže ovaj 28-godišnjak. „Najprije nas je punom silinom pregazila pandemija koronavirusa, a sad i visoka inflacija!”

U junu 2022. je stopa inflacija u Poljskoj iznosila 15,5 posto. To je najveća stopa u posljednjih 25 godina. Jan je zabrinut za svoj lokal, ne znam hoće li opstati.

„U roku od godinu dana morali smo povećati cijene za deset do dvadeset posto”, priča on.

“Gosti doduše još navraćaju, ali vidi se da paze na novac, da štede na svemu.” I dodaje: “Na koncu mjeseca u novčaniku ostaje sve manje novca. Fiksni troškovi, struja, socijalni doprinosi, najam prostora, sve to raste jako brzo. Praktički više ni ne zarađujemo.” I svejedno on ne misli dići ruke od lokala. „Uspjet ću”, kaže Jan u borbenom tonu.

Barbara i Czeslaw Geszczak nisu tako optimistični. Oni su već nekoliko godina penzioneri, žive u kući koju su sami izgradili u mjestu Pawlikowice, maloj općini u središnjoj Poljskoj. Prosječna poljska penzija bračnom paru Geszczak do sada je garantovala bezbrižan život. A sad I oni osjećaju posljedice rekordne inflacije. Sve je poskupjelo.

Osim toga, poljski penzionerski par se osjeća prevarenim. Tek nedavno su, kako im je vlada i preporučila, obnovili sustav grijanja – i „prešli” su s ugljena na plin. A parlament u Varšavi je sad usvojio mjeru kojom se s 3.000 zloja pomaže onim građanima koji se griju na – ugljen. Vlasnici plinskih pumpi su ostali praznih ruku, a troškovi energije za njih su znatno porasli. „Razmišljamo o tome da se vratimo ugljenu”, kažu sugovornici.

Bugarska

Cijene su porasle i u Bugarskoj. Kako je objavio Nacionalni statistički institut (NSI), u junu ove godine je inflacija iznosila 17%. To je najviše u posljednje 24 godine. Pogođene su prvenstveno prehrambene namirnice: brašno, šećer, biljno ulje.

U restoranima i hotelima na bugarskoj obali Crnog mora su cijene takođe znatno porasle, što je rezultiralo padom broj gostiju.

“U dućanima su cijene porasle za trećinu”, kaže 50-godišnja Galya. Ona se bavi prodajom voća i povrća u jednom omiljenom ljetovalištu na sjevernoj crnomorskoj obali. Kaže da nju inflaciju još ne pogađa. „Kod mene su cijene nepromijenjen od prošlog ljeta. Moji dobavljači ne traže više za isporučenu robu”, priča Galya.

Ona je mišljenja da se umjetno „pumpa” rast cijena – od strane pohlepnih preprodavača. I predstavnici sindikata govore o manipulacijama cijena. Ekonomski stručnjak i bivši parlamentarni zastupnik Georgi Ganev je uvjeren da će inflacijski mjehur uskoro – puknuti. Trenutno se, kaže on, troši višak novca i uskoro će, predviđa, trgovci biti prisiljeni snižavati cijene.

Grčka

“Nakon dvije godine pandemije radujemo se naravno navali turista”, kaže Napoleon. On je taksist, radi u Atini. “Ali trenutno nas prije svega muči talas poskupljenja”, dodaje ovaj 51-godišnjak. Po prvi put u posljednjih 28 godina stopa inflacije je dvoznamenkasta. U maju je iznosila 11,6%.

Noćna mora za Grke, koji u prosjeku zarađuju 926 evra neto mjesečno, posebno je kupovina prehrambenih namirnica, troškovi električne energije i gorivo. „Kako bi štedjeli gorivo, mnogi taksisti usred ljeta ne koriste klima uređaje”, priča Napoleon i podsjeća da je cijena za litru benzina u prvoj sedmici avgusta iznosila 2,1 evro. Vozačima koji su u cijeloj protekloj godini zaradili manje od 30.000 evra, vlada je u dva navrata isplatila doplatke za benzin. „Dobio sam 200 evra i bilo mi je drago. Svejedno svaki dan moram raditi i po 12,13 sati, i to ipak nije dovoljno za kupovinu u supermarket”, kaže Napoleon.

Nikos prodaje povrće na jednoj atinskoj tržnici. Studirao je, diplomirao ekonomiju. I onda usred financijske krize 2010 postao ratar. Nikos smatra da bi država morala učiniti više za poljoprivrednike. „Cijene gnojiva, pesticida i nafte su porasle za 30 posto. Mi poljoprivrednici pokušavamo, koliko je to god moguće, apsorbirati visoke troškove proizvodnje, jer inače potrošači neće kupovati. I svejedno smo morali povećati naše cijene”, kaže ovaj 42-godišnjak. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, cijene prehrambenih namirnica u Grčkoj su u julu 2022. porasle za 13 posto.

Rumunija

U Rumuniji je inflacija u junu ove godine iznosila 15 posto. Cijene su najviše porasle u energetskom sektoru.

Do 1. januara2021. svih oko šest miliona privatnih kućanstava plaćalo je istu cijenu, koju je država ispregovarala s energetskim kompanijama. Ali onda je tržište liberalizirano. Sad postoji oko 100 ponuđača energije, ali ta konkurencija nije rezultirala padom cijena. Upravo suprotno – cijene energije su između avgusta/kolovoza 2020. i istog mjeseca 2021. porasle za 25 posto. A zbog rata u Ukrajini i sankcija protiv Rusije cijene nastavljaju rasti i u ovoj godini.

To posebno pogađa penzionere, koji više ne mogu preživjeti od svojih skromnih prihoda. Na primjer Daniel B. On je ranije bio inženjer. Živio je u jednom malom gradu na zapadu Rumunije, u kojem se stanove 300 godina grijalo uz pomoć ugljena ili drveta. Prije godinu dana on je svoju peć na drvo zamijenio modernim električnim grijanjem. Od tada je cijena struje učetverostručena.

Daniel si ne može objasniti kako je to moguće da jedna zemlja s vlastitim energetskim resursima može imati takve cijene struje, koje su među najskupljim tarifama u Evropi. Rumunija raspolaže zalihama gasa i jedna je od onih članica EU-a koje su najmanje ovisne o uvozu energije. I svejedno su rumunske cijene struje ili gasa među najvišima u Evropi.

(DW)