Poslodavci predlažu da se ukine monopol Zavoda za zapošljavanje: Osiguranje da pokriva dugove nakon ostanka bez posla

Unija udruženja poslodavaca RS traži do Vlade da se omogući radnicima da samostalno mogu da ugovaraju vidove osiguranja od nezaposlenosti sa osiguravajućim kućama.

Navode kako postoje paketi koji bi na mnogo efikasniji način štitili interese radnika u vreme nezaposlenosti. Recimo da osigravajuća kuća plaća ratu stambenog kredita za vrijeme nezaposlenosti, a da radnik u visini sadašnjeg doprinosa plaća osiguranje.

Tim bi se razbio monopol Zavoda za zapošljavanje RS kojem poslodavci plaćaju doprinos za nezaposlenost. Stopa ovog doprinosa je jedan odsto na bruto platu. Novac koriste oni koji ostanu bez posla kao tehnološki višak, u stečaju ili likvidaciji preduzeća.

Generalni direktor Viner osiguranja Banjaluka Srđan Šuput kaže kako je prijedlog interesantan i svakako za razmišljanje.

– Međutim, to je dosta kompleksno pitanje jer postoji dosta otvorenih pitanja koja bi prvenstveno trebalo rešiti. Kao što su npr. koji je to iznos premije koji treba da se plati, koje vrste naknada isplaćuje osiguravajuće društvo u slučaju nezaposlenosti – da li je to samo kredit ili neka druga obaveza, zatim pitanje rezervacija i limita kao obaveza osiguravajućeg društva, da li se premija plaća iz tekućih poreza i doprinosa ili je to novi izdatak za poslodavca ili zaposlenog – navodi Šuput.

On dodaje da treba i proveriti da li postoji slična praksa u razvijenim zemljama i analizirati iskustva, a sve u cilju pronalaženja najoptimalnijeg rješenja za sve uključene strane.

Sprovođenje ovog predloga u praksu bi, kako kaže, svakako bilo korisno.

– To bi dovelo do daljnjeg unapređenja ponude na tržištu osiguranja u našoj zemlji i većeg nivoa zaštićenosti korisnika od dodatnih rizika, a što Viner osiguranje konstatno radi – ističe Šuput.

Nažalost, otkazi su česta pojava i svakako bi radnicima koji ostaju bez posla ovakav vid osiguranja značio puno da prebrode najteže momente nakon otkaza.

Dodaje da ovo Viner osiguranje u svojoj ponudi ima sličan proizvod-osiguranje korisnika bankarskih kredita (nenamenskih) kojima, uz uzrok smrti, pokrivaju i rizik nezaposlenosti tako što plaćaju određeni broj rata kredita u slučaju nezaposlenosti, maksimalno do 12 rata takvih kredita.

Klijenti plaćaju premiju osiguranja odmah na početku perioda osiguranja prilikom podizanja nenamenskog kredita, pa je tako dodatno osiguran od ovakvog rizika uslijed gubitka posla.

Poslodavci u Srpskoj su tokom 2016. godine uplatili oko 1,5 miliona maraka na ime doprinosa za nezaposlenost. Istovremeno, Zavod za zapošljavanje RS je isplatio oko 15,5 miliona maraka na ime bruto novčane naknade nezaposlenima.

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vreme nezaposlenosti novčanu naknadu je u prosjeku mjesečno ostvarivalo 1.930 osoba. Novčana naknada ostvaruje se na osnovu rešenja Zavoda za zapošljavanje o ostvarivanju prava, a visina naknade ne može da bude niža od 30 odsto prosječne neto plate niti viša od iznosa jedne prosječne neto plate u RS za prethodnu godinu.

Naknada se isplaćuje mjesečno.

Tokom 2016. godine isplaćeno je 86 odsto ovih naknada u odnosu na plan. Razlog je u smanjenom broju korisnika prava na novčanu naknadu i ostvarene visine novčane naknade u najnižem iznosu -30 odsto od prosječne neto plate kod najvećeg broja korisnika.

Po zvaničnim podacima, u Srpskoj je trenutno nezaposleno oko 117.000, dok je zaposleno oko 258.000 ljudi.

Ko su korisnici naknade?

Među korisnicima naknade se nalaze i oni koji su, kako su ustanovili revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora, bez posla nakon provođenja projekata zapošljavanja, nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti zbog ekonomskih ili tehnoloških razloga i nakon privatizacije, likvidacije ili stečaja preduzeća.

(EuroBlic)