Pravnici: Izmjene Ustava BiH neophodne, ali teško do njih bez punog poštovanja slojevitosti bh. društva

Stručnjaci iz oblasti ustavnog prava komentarisali su koliko je realno očekivati da se izvrše promjene Ustava BiH, a koje bi bile prihvatljive za sva tri naroda i dva enititeta, nakon što se prethodnih dana povela priča o izjavi visokog predstavnika u BiH o Kristijana Šmita (kojeg RS ne priznaje) o potrebi izmjene Ustava i reakcijama političara koje su uslijedile.

Dosadašnji paketi i inicijative o ustavnim promjenama, a bilo ih je dosta pokazali su da u bh. stvarnosti nedostaje uvažavanje bosansko hercegovačke slojevitosti. Potrebno je postići konsenzus i kompromis svih strana o promjeni Ustava. bez takvih dogovora ne može se doći do konačnog modela, onog što treba da sadrži najviši pravni akt. Ako ne postoji norma u Ustavu koja govori o donošenju novog ustava nego se u amandmanskom postupku naglašava da se on može mijenjati odlukom Parlamentarne skupštine koja uključuje dvotrećinsku većinu onih koji su prisutni i koji glasaju, istakao je profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

Smatra da je potrebno prvenstveno uspostaviti kod političkih predstavnika u zemlji i pokrenuti ustavne reforme, ali koje moraju biti pokrenute sa pravnog stanovišta od  legitimnih subjekata.

Samo time bi se konačno postiglo ono što je bitno za BiH da Ustav omogući puni kapacitet djelovanja državnih institucija. Naglasiću da se država ne gradi čestim mijenjajem Ustava, već njegovom primjenom, gdje su u značajnoj mjeri dejtonska ustavna rješenja izgubila na svojoj snazi zbog odnosa koji u bh. realnosti imamo naspram Ustava kao najvišeg akta. Izmjene i donošenje novog ustava BiH konačno bi bila poluga kojom bi se odmaklo od ustavnog tutorstva koje je podobno već tri decenije, i da konačno shvatimo od suštinskog značaja to da je Ustav sinonim stabilnosti države, istakao je Dmičić.

Pravnik Josip Muselinović ističe da je Dejtonski sporazum u stvari izvor svih nesporazuma.

Rješenje je jedino puna ravnopravnost u BiH, jer sve drugo će voditi u nesporazume i rasti do jednog momenta kada može prerasti i u konflikte, navodi Muselinović.

S druge strane, profesor ustavnog prava Nurko Pobrić ističe da visoki predstavnik nije nadležan da mijenja Ustav BiH.

To je i tumačenje  Ustava, ali prema tumačenjima i Ustavnog suda i visokog predstavnika, on je nadležan da mijenja zakone i ustave entiteta, što je i činio u nekoliko navrata koristeći bonska ovlašćenja, navodi Pobrić.

Jasno je da na kraju sve mora biti rezultat prvobitno političkog dogovora, pa smo pitali Milana Petkovića, novoizabranog poslanika u PS BiH, pravnika po struci, koliko je uopšte realno očekivati da se uglase svi o promjeni Ustava.

Mislim da je to sad nemoguće, nemamo tu saglasnost među strankama u BiH, tako da ćemo teško doći do toga. Promjene jesu potrebne u ovoj zemlji, ali je pitanje kada će uslijediti. Najlošije je da visoki predstavnik interveniše u tom smislu, smatra Petković

(Z.M.)