Politika 22.05.2020.

“PRED NAMA JE JOŠ IZAZOVA”: Cvijanovićeva poručila da su institucije radile odgovorno i u skladu sa zakonom

ČITANJE: 10 minuta

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas u Narodnoj skupštini da nije bilo nikakvih zloupotreba kada je riječ o donošenju uredbi sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja usljed virusa korona, jer je postojala potreba da se određene oblasti i pitanja u Srpskoj regulišu na poseban način i u skladu sa onim što je nalagalo to stanje, a da se kriza prođe sa što manje štete.

Ona je zahvalila Vladi Srpske i srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku za pomoć na donošenju mjera.

– Iako Ustav Srpske dozvoljava da se uredbe donose na osnovu sopstvene inicijative, zaista sam se trudila i imala podršku kada je riječ o procedurama da ministri budu predlagači. Pri tome, konsultovala sam i pribavljala saglasnost predsjednika Narodne skupštine da bismo u tom procesu donošenja uredaba imali što više učesnika i transparentnosti – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je cilj na tom planu bio što više transparentnosti u pogledu obavještavanja javnosti.

– Bila bih srećna da je tada bilo moguće održavati redovne sjednice parlamenta, ali nije zbog objektivnih ograničenja koja je postavljala zdravstvena struka – rekla je Cvijanovićeva u završnoj riječi u Narodnoj skupštini o potvrđivanju akata koje je donio predsjednik Republike za vrijeme vanrednog stanja i donošenju odluke o prestanku važenja uredbi zakonskom snagom.

Ona je u vezi sa epidemijom virusa korona zahvalila svima koji su pomogli da se krizno vrijeme i izazovi u Srpskoj prođu sa što manje oštećenja.

– Institucije su radile u novom režimu, ali i drugi su tome morali da prilagode svoje aktivnosti. Najveći izazov je bio na našim zdravstvenim radnicima i njihovoj sposobnosti da se odupru virusu i budu na raspolaganju stanovništvu i građanima, za šta zaslužuju svaku pohvalu, kao i ostale službe – rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o optužbama opozicije da je donošenje uredbi bilo neustavno, Cvijanovićeva je rekla da su institucije Srpske tokom vanrednog stanja radile odgovorno i u okvirima zakona.

– S obzirom na okolnosti, mislim da smo dobro prošli kroz ovu krizu. Voljeli bismo da nije bilo žrtava, teško oboljelih i slično ali to se dešavalo, kao i u svijetu. Ipak, odradili smo ovaj posao kako su građani očekivali. Posebno zahvaljujem ljudima koji su obezbijedili da nastavni proces djeluje nesmetano, iako na drugačiji način – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da se u pogledu donošenja uredbi i mjera posmatralo stanje u Federaciji BiH i okruženju.

Ona je dodala da bi u budućnosti trebalo preciznije definisati i promijeniti određene stvari u Ustavu Srpske, među kojima je i ukidanje smrtne kazne.

Cvijanovićeva je rekla da su mjere pomoći privredi Srpske donošene da radnici u realnom sektoru ne ostanu bez posla, te da će u tom smislu biti uključeni svi raspoloživi resursi da se očuvaju pomenuta radna mjesta i da postepeno krene vraćanje stanja u normalnu kolotečinu.

– To je bila dobra poruka našim radnicima, ali i poslodavcima. Sa nekima sam imala sastanke i znam da su u tom smjeru puni zahvalnosti, jer sami ne bi mogli održati ljude na platnom spisku da nije bilo Vlade koja je isplaćivala plate i doprinose – dodala je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je u pogledu mjera pomoći privredi dosta urađeno, ali da su pred Srpskom na tom planu novi izazovi.

Cvijanovićeva je rekla da se i poslije dva i po teška mjeseca nastavljaju izazovi jer epidemiološka situacija nije takva da se kaže – problem sa virusom je nestao.

– Nažalost, taj virus još uvijek postoji i trebaju se svi, od političara do građana, pridržavati uvedenih mjera. Postoji lična odgovornost svih nas u narednom periodu da izbjegnemo zamke u vezi sa virusom u narednom periodu – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da su zdravstveni radnici Srpske imali svu potrebnu zaštitnu opremu, te da je zadovoljna što Republika ni u jednom momentu nije bila u bezizlaznoj situaciji u kojoj su se u pogledu virusa našle neke mnogo razvijenije zemlje.

– Moja poruka građanima jeste da kada radimo zajedno, možemo da prevaziđemo sve probleme, zaštitimo cjelokupno stanovništvo i prođemo krizu bez puno oštećenja. Mislim da nas to vezuje bez obzira da li smo u vlasti ili u opoziciji – istakla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o uredbi o izazivanju panike i nereda, koja je ubrzo ukinuta, Cvijanovićeva je rekla da su takve akte imale mnoge zemlje, te da se povlačenje te uredbe nije desilo zato što je bila promašaj, već zbog objektivne procjene institucija.

Govoreći o Fondu solidarnosti za obnovu Srpske i opozicionim tezama da je to značilo neki dodatni namet građanima, Cvijanovićeva je rekla da nije aktiviran bilo kakav zakonski propis ili doprinos da se prave dodatna opterećenja na radnike, građane, poslodavce i slično.

– To se nije desilo. Dakle, taj fond koji je sada kompenzacioni fond, jeste nešto što takođe uliva nadu našoj privredi i građanima za naredni period. Sve što radimo ima svrhu i cilj i želim građanima da ne bude više ovakvih izazova, a ako ih već imamo, da znamo da smo spremni da reagujemo i da imamo vjeru da kao Republika možemo prevladati probleme- kaže Cvijanovićeva.

Rajčević: Policijski čas sprečavao stanje anarhije

Ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević rekao je da policijski čas bio uveden radi sprečavanja stanja anarhije.

– Duge cijevi nemaju nikakav efekat protiv virusa korona, ali mislim da su one uvijek bile prisutne na ulicama kad god se radilo o policijskom času – rekao je Rajčević danas u Narodnoj skupštini, tokom skupštinske rasprave o potvrđivanju akata koje je donio predsjednik Republike Srpske za vrijeme vanrednog stanja i donošenju odluke o prestanku važenja uredbi sa zakonskom snagom.

Rajčević je istakao da duge cijevi za vrijeme policijskog časa imaju odvraćajući efekat da se ne skrene u anarhiju.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović rekao je u Narodnoj skupštini da je život čovjeka tokom epidemije virusa korona bio neprikosnoven, te da su sve mjere republičkih organa donošene u tom pravcu.

Kasipović je rekao da ne idealizuje donošenje mjera tokom vanrednog stanja i razumije opozicione kritike.

– Ali, ovo je bilo prvo iskustvo Srpske na ovaj način. Nije to bila situacija u kojoj se lako snalazi. Neki su umrli, neki su oboljeli, porodice trpe i mi saosjećamo s njima. Šta bismo da je broj preminulih bio mnogo veći? Ne spadam u one koji će reći da su mjerama sva pitanja riješena, ali radili smo uvijek odgovorno i da zaštitimo živote ljudi – rekao je Kasipović.

On je tokom poslaničke rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske o potvrđivanju akata koje je donio predsjednik Republike za vrijeme vanrednog stanja i donošenju odluke o prestanku važenja uredbi sa zakonskom snagom naveo da je Republički štab za vanredne situacije radio u okviru zakona, a “ako je šta bilo nezakonito, postoje nadležni sudski organi da to utvrde”.

Poslanik SDS-a Milan Tubin rekao je da uredbe za vrijeme vanrednog stanja nisu bile donošene u cilju boljeg života građana, te da je u tom smislu bilo zloupotreba.

Odgovarajući na opozicione kritike da je Uredba o izazivanju panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja bila pogrešna zbog čega je ubrzo povučena, šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić je rekao da je riječ o politikantstvu, jer su u Srbiji, Francuskoj, Nemačkoj i nekim kantonima u Federaciji BiH za takve stvari bile predviđene daleko drakonskije, odnosno zatvorske kazne.

On je dodao da za izazivanje panike i nereda u Srpskoj, gdje su se takve stvari tretirale prekršajno, niko neće biti kažnjen, te da u tom smislu nije bilo maltretiranja, jer je svako imao pravo da kaže ono što misli, pa čak i ono što je bilo suprotno stvarnim činjenicama.

Žunić je podsjetio da je u vremenu suočavanja sa virusom korona javnošću kružila lažna vijest da će Banjaluka biti duže vremena blokirana, što je izazvalo probleme.

– Ipak, naši građani su bili odgovorni i korektni. Vidjelo se da nije namjera da se organizovano širi panika i zato je pomenuta uredba povučena – rekao je Žunić.

Poslanik SNSD-a Dragoslav Kabić rekao je da je uvođenje vanrednih mjera u Republici spasilo živote mnogih građana Srpske, što uvijek treba imati na umu.

Ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić rekla je da policajci tokom vanrednog stanja nisu samo nosili duge cijevi kako to tvrdi opozicija, već su na razne načine i u različitim životnim situacijama pomagali građanima, što treba pozdraviti i uvažiti.

– Policija i razne službe uradili su lavovski posao tokom epidemije, a treba pohvaliti i to što se najveći broj građana ponašao u skladu sa uvedenim mjerama i svojom savješću – rekla je Rešićeva.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić ocijenio je da je kriza usljed virusa korona pokazala važnost i značaj poljoprivredne proizvodnje za Srpsku.

On je rekao da je to prepoznala i Vlada Srpske preduzimanjem brojnih korisnih mjera u proteklom periodu, te izrazio zadovoljstvo što su na planu proizvodnje pšenice u Srpskoj povećani podsticaji po hektaru, kao i podsticajna sredstva za kapitalne investicije – izgradnju objekata i nabavku mehanizacije.

Mjere IRB-a

Poslanik SNSD-a Dražen Vrhovac rekao je da je Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske donijela niz mjera pomoći građanima i privredi Republike Srpske kako bi što lakše prošli period pandemije virusa korona.

Govoreći o mjerama IRB-a radi održavanja tekuće likvidnosti privrede i lakšeg vraćanja kredita građana Republike Srpske, Vrhovac je rekao da je omogućeno uvođenje moratorijuma na otplatu glavnice i kamate do tri mjeseca za pravna lica i preduzetnike, ističući da IRB ne zaračunava nijednu KM na odobravanje moratorijuma.

– IRB je uveo mogućnost uvođenja grejs perioda na otplatu do 24 mjeseca za pravna lica i preduzetnike, mogućnost produženja roka otplate do 60 mjeseci za korisnike kojim su sredstva plasirana na osnovu pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama IRB-a – istakao je Vrhovac, koji je vršilac dužnosti direktora IRB-a Republike Srpske.

On je rekao da je IRB uveo mogućnost uvođenja grejs-perioda na moratorijum u otplati kredita tri do šest mjeseci za fizička lica, uz produženje roka otplate za isti period.

Vrhovac je rekao da je neposredno pred krizu koju je izazvala pandemija virusa korona, IRB smanjio izlazne kamatne stope za sve kreditne linije privredi Srpske na 0,5 odsto s ciljem da kreditna sredstva postanu što dostupnija i jeftinija.

– IRB je s ciljem da se poveća kokurentnost privrede uveo i kreditnu liniju za novu opremu i tehnologije, gdje je maksimalna izlazna kamatna stopa tri odsto – dodao je Vrhovac.

(Srna)