PRETEKLI SAD: Kina najveća pomorska sila u svijetu

Kineski predsjednik Xi Jinping odjenuo je 2018. godine vojnu odoru i ukrcao se na razarač Narodnooslobodilačke vojske u Južnokineskom moru. Ispred njega je tog travanjskog dana bila najveća flota koju je komunistička Kina ikad istodobno poslala na more – ukupno 48 brodova, deseci borbenih lovaca i više od 10.000 vojnog osoblja.

Za Xija, najmoćnijeg kineskog vođu nakon Mao Ce-Tunga, bio je to još jedan korak prema konačnoj ambiciji – sili koja će pokazati kinesku veličinu i moć preko svjetskih sedam oceana.

“Zadatak izgradnje moćne mornarice nikad nije bio tako hitan kao danas”, rekao je Xi tog dana, piše CNN u svojoj velikoj analizi kineske mornarice, prenosi index.hr.

Kina je već bila usred sveobuhvatne brodogradnje kakvu svijet nikad nije vidio. Xi je 2015. godine pokrenuo projekt pretvaranja Narodnooslobodilačke vojske u borbenu silu svjetskih razmjera, koja će biti ravnopravna američkoj vojsci. Naredio je investicije u brodogradilišta i tehnologiju, i to tempom koji postoji i danas. Xijev je plan uspio prema barem jednom mjerilu. U nekom trenutku od 2015. do danas Kina je postala najveća svjetska pomorska sila. I sada radi na tome da bude moćna i daleko od svojih obala.

Mornarica Narodnooslobodilačke vojske imala je 2015. godine 255 ratnih brodova u svojoj floti. Na kraju 2020. brojka je narasla na 360 brodova, odnosno 60 više nego što ima američka ratna mornarica. Za četiri godine kineska mornarica imat će 400 ratnih brodova, procjenjuje se u američkim obavještajnim izvještajima. Kad se za usporedbu uzme 2000. godina, razlika je još drastičnija.

“Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce”, stoji u izvještaju američke mornarice iz prosinca prošle godine.

Kineski brodovi jednaki ili bolji od američkih

Neki od tih brodova bit će jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

“Kineska ratna mornarica iz domaćih brodogradilišta ne dobiva otpatke, nego sofisticirana i sposobna plovila”, napisao je u veljači Andrew Erickson, profesor na Institutu za kineske pomorske studije Mornaričkog koledža američke vojske.

Tu spadaju razarači klase 055, za koje neki analitičari smatraju da su vatrenom moći bolji od američkih krstarica klase Ticonderoga, te jurišni amfibijski brodovi koji mogu dovesti tisuće kineskih vojnika do stranih obala.

Amerikanci i dalje imaju najviše ljudi u mornarici

I dok se očekuje da će Kina do 2025. imati oko 400 ratnih brodova, plan je američke mornarice, ali bez određenog roka, da okupi flotu of 355 brodova, što je značajna brojčana razlika. To ne znači da je američka mornarica prestala biti najveća svjetske pomorska snaga. Računajući broj vojnika, američka je mornarica i dalje veća jer ima 330.000 aktivnih pripadnika prema kineskih 250.000.

Amerikanci još uvijek imaju neke značajne prednosti

Analitičari ukazuju na još nekoliko faktora koji idu u prilog Washingtonu, nastavlja CNN. Američka ratna mornarica ima veću tonažu, veće i teže naoružane brodove, poput razarača i krstarica s navođenim projektilima. Takvi brodovi daju SAD-u prednost u lansiranju krstarećih raketa. SAD ima više od 8000 vertikalnih lansirnih rampi na površinskim brodovima, dok ih Kina ima tek oko 1000, procjenjuje Nick Childs, analitičar na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Istodobno je američka podmornička flota od 50 plovila potpuno na nuklearni pogon, što joj daje značajne prednost u dometu i izdržljivosti u odnosu na kinesku flotu koja među 62 podmornice ima njih samo sedam na nuklearni pogon. Kad je riječ o obalnim plovilima, Kina je ipak u prednosti.

“Velika je prednost kineske mornarice u patrolnim i obalnim brodovima poput korveta i manjih”, objašnjava Childs.

Zabrinjavajući znakovi za Washington

Takve manje brodove dodatno pojačavaju kineska obalna straža i pomorska milicija, koje imaju dovoljno plovila da gotovo udvostruče ukupnu snagu kineske ratne mornarice. To su zabrinjavajući znakovi za Washington koji se muči s proračunskim i pandemijskim problemima u većoj mjeri nego Kina. Analitičare zabrinjavaju trendovi jer Kina je u petak najavila da će povećati svoj godišnji vojni proračun za 6.8 posto.

Ne možete imati najveću svjetsku mornaricu ako ne možete izgraditi puno brodova. A Kina je postala najveći svjetski komercijalni brodograditelj. Kina je 2018. godine držala 40 posto svjetske brodogradnje u bruto tonaži, a sljedeća je na tom popisu Južna Koreja s 25 posto. Gledajući kroz povijesnu perspektivu, kineske brodograditeljske brojke su zapanjujuće, čak i kad se uspoređuju s američkim naporima u Drugom svjetskom ratu. Kina je izgradila više brodova 2019. godine nego što je SAD izgradio od 1941. do 1954. godine.

“Tijekom hitnog programa brodogradnje u Drugom svjetskom ratu, koji je morao zadovoljiti potrebe ogromne mehanizirane vojske na dvama ratištima tisućama kilometara od kuće, američka brodogradnja proizvela je najviše 18.5 milijuna tona godišnje, a SAD je rat završio s trgovačkom flotom od 39 milijuna tona. Kina je u mirnodopskoj 2019. godini izgradila brodova za 23 milijuna tona, a njena trgovačka mornarica ima više od 300 milijuna tona”, rekao je prošle godine u američkom Kongresu Thomas Shugart, viši znanstveni suradnik Centra za novu američku sigurnost i nekadašnji kapetan američke ratne mornarice.

Kineske kompanije mogu brzo početi graditi ratne brodove

Kineske državne kompanije koje rade na komercijalnim brodovima mogu se brzo prebaciti na ratne brodove.

“Kad počne sukob, višak kineskih industrijskih kapaciteta, poput brodogradilišta, može se brzo usmjeriti na vojnu proizvodnju i popravke, što bi dodatno povećalo sposobnost Kine da generira nove vojne snage” napisao je prošle godine Erickson.

Postojeća infrastruktura, radna snaga i tehnologija u komercijalnim brodogradilištima mogu se koristiti u proizvodnji velikog broja ratnih brodova. To je nešto u čemu je Kina jako dobra.

“Od 2014. do 2018. Kina je proizvela više podmornica, ratnih brodova, amfibijskih plovila i pomoćnih brodova nego što trenutačno imaju ratne mornarice Njemačke, Španjolske, Indije i Velike Britanije. Prema stopi kojom Kina gradi ratne brodove i mogućnostima koje ti brodovi imaju, rekao bih da je napredovala od obalne i obrambene mornarice do vjerojatno najmoćnije mornarice u regiji, s određenim globalnim dosegom, a na putu je da stvori ratnu mornaricu svjetske klase bude li rasla istim tempom”, rekao je Shugart za CNN.

Peking je bio metodičan u izgradnji svoje mornarice, velik dio napora bio je koncentriran na plovila kao što su korvete i fregate te podmornice na dizelsko-električni pogon koje bi bile korisne u kineskim vodama, smatra Sidharth Kaushal, analitičar Royal United Services Institutea u Londonu.

“Glavnina kineske brodogradnje, kao što je 75 korveta klase 056, odnosi se na manje brodove veličine korveta i fregata”, kaže Kaushal.

Nasuprot tome, američka ratna mornarica ima samo 15 borbeno spremih plovila veličine fregate. Korvete su idealne za uska i plića pomorska okruženja, kao što su glavna područja kineskog interesa, Južnokinesko more oko Tajvana te oko otoka Senkaku/Diaoyu u Istočnokineskom moru, koje kontrolira Japan, ali na koje Peking polaže pravo. Brodovi koje kineska ratna mornarica planira stacionirati blizu kineskih obala zaštićeni su velikom raketnom silom na kopnu.

(SB)