Magazin 24.11.2015.

Previše čistoće vodi u bolest?

ČITANJE: 2 minute
Život u današnje vrijeme na neki način podrazumijeva opsesivnu čistoću, konstantno korišćenje antibakterijskih sapuna koji ubijaju 99 odsto bakterija i vječito menjanje peškira i posteljine. Nasuprot tome, stručnjaci poručuju da previše čistoće vodi do nastanka astme i raznih alergija.

Smatra se da su mikroorganizmi loši, ali istovremeno, naučnici upozoravaju da nije dobro insistirati na prevelikoj čistoći jer bi to moglo izazvati astmu i mnoge vrste alergija.

Poručuju da treba uspostaviti ravnotežu između potrebe za potpunom čistoćom i života sa znanjem da su bakterije svuda oko nas.

Od 19. vijeka poznato je da neke bakterije izazivaju bolesti, a od tada, čistoća je značajno poboljšala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi loši. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali većina njih je korisna za naše zdravlje – u organizmu i u okolini.

Godine 1989. britanski epidemiolog Dejvid Strahan bio je prvi koji je sugerisao da bi izlaganje infekcijama tokom djetinjstva moglo osigurati dobru odbranu protiv alergija kasnije u životu.

Alergija se zapravo razvija kada organizam percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Naša tijela, tvrdi Doroti Metjus, biolog sa Koledža „Rasel Sejdž“ u Njujorku, pretjerano reaguju na korisne mikrobe, jer je naš imunosastav zaboravio kako da, sa njima, živi u miru.

Slijedi pitanje kako se zaštititi od bolesti koje uzrokuju loše bakterije, a zadržati dobre? Ključno je pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali ne moraju svi dijelovi tijela da se peru na taj način. Mijenjanje donjeg veša svakog dana svakako spada u kategoriju nužnog.

Što se tiče održavanja kuće, nije važno pretjerano čišćenje nego ciljano i temeljno, što je bolje nego „jednom nedeljno“, smatra Sali Blumfild, načelnica Međunarodnog naučnog foruma za higijenu doma. Ako se na kuhinjskoj podlozi siječe povrće, čišćenje može pričekati, ali ako se sijeku meso i riba – ne može.

Ne postoje naučni podaci o tome koliko često bi trebalo mijenjati posteljinu, pidžame i peškire, ali Blumfildova predlaže jednom nedeljno. Treba posebno biti oprezan s kuhinjskim krpama i sunđerima, a kod korišćenja klozetske šolje napominje se da treba zatvarati dasku.

Stručnjaci zaključuju da djeca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme.

(Science Daily, RTS)