Prije sto godina Irska se raspala na dva dijela. Kako se to dogodilo?

Sjeverna Irska slavi stotu godišnjicu postojanja, a neuspješni napori organiziranja obilježavanja pokazatelj su pukotine u srcu britanske pokrajine.

Otkako je Irska oslobođena britanske vladavine 1921. godine, postojanje Sjeverne Irske je kontroverzno i u središtu često krvavog sukoba zaraćenih frakcija.

Oko nemirne prošlosti pokrajine krhke sadašnjosti i neizvjesne budućnost beskrajno se spore probritanski unionisti i republikanci, koji favoriziraju uniju s Irskom.

No natjecanje bez pobjednika ponovo se zahuktava, djelomice zbog Brexita.

“Stogodišnjica Sjeverne Irske po svojoj prirodi izaziva podjelu i ne može činiti ništa drugo nego izazvati podjelu”, rekao je Jonathan Evershed, istraživač sa Sveučilišta u Corku.

“Jednostavno, ne postoji način obilježavanja (godišnjice) Sjeverne Irske na pomirljiv ili uključiv način”, rekao je za AFP.

100 godina sukoba

Sjeverna Irska stvorena je 3. svibnja 1921. kad je irski otok podijeljen na dva dijela nakon irskog rata za neovisnost.

Sjeverna Irska imala je moćnu protestantsku probritansku većinu, ali i veliku demografsku skupinu proirskih katolika koji su željeli zajedničku sudbinu u novoj slobodnoj irskoj državi, koja je na kraju postala punopravna republika.

Do danas republikanci često zovu Sjevernu Irsku “sjeverom Irske” i stvaranje pokrajine “podjelom” – podržavajući ukorijenjeno uvjerenje o nezakonito nametnutoj granici.

S domova sjevernoirskih republikanaca, odnosno nacionalista, vijore se trobojne irske zastave – signal da se identificiraju kao građani Irske, koju je okupirala strana sila.

S druge strane, unionisti u svojim enklavama vijore zastave Union Jacka, murala s prikazima britanske kraljevske obitelji i britanskih oružanih snaga, oznaka veza s matičnom Britanijom.

Ovo je duboki rascjep u srcu Sjeverne Irske – rat oko toga treba li ona uopće legitimno postojati i postoji li, koji je pokrenuo 30 godina gorkog sektaškog sukoba poznatog kao Nevolje.

Poginulo je oko 3500 ljudi prije mirovnog sporazuma 1998., a iako je nasilje jenjavalo, podjele su ostale u naporima da se pokrajina približi Irskoj ili matičnoj Britaniji.

U tom je kontekstu dobitak svake strane gubitak druge strane, čime se održava gorki krug političkog neprijateljstva i optuživanja.

“Podjela i legitimitet Sjeverne Irske ono su što predstavlja sukob u Sjevernoj Irskoj, a stavovi o tome nepomirljivo su oprečni”, rekao je Evershed.

Kontroverze

Britanski ured za Sjevernu Irsku obećao je da će proslava stote obljetnice “istaknuti snagu i ljepotu različitih perspektiva i identiteta” u pokrajini i ostatku Velike Britanije.

No događaji se nužno zasnivaju na premisi da je S. Irska dio Ujedinjenog Kraljevstva s kraljicom Elizabetom II. na čelu.

Među planiranim događajima je da se “stogodišnja ruža predstavi Njezinom Veličanstvu kraljici za njezin vrt”, što vjerojatno neće razveseliti gorljive republikance.

Program uključuje događaje s maslinovim grančicama čija je svrha obuhvatiti nacionalističku zajednicu, uključujući zajedničku misu i osnivanje uključivog “zajedničkog fonda povijesti”.

No dvije najveće republikanske stranke u S. Irskoj – Sinn Fein i SDLP – bojkotirale su odbor za planiranje događaja.

“Neće biti proslave podjele koja je iznevjerila stanovnike ovog otoka”, rekla je prošle godine Michelle O'Neill, čelnica Sinn Feina.

Suprotno tome, neki unionisti, čini se nezadovoljni neutralnom retorikom britanske vlade, osnovali su odbor za proslavu s “mapom puta prema sljedećih 100 godina Sjeverne Irske”.

“Unionisti i nacionalisti različito shvaćaju prošlost, obilježavaju različite stvari i čine to različito, a zato što imaju oprečne vizije političke budućnosti”, rekao je Evershed.

Budućnost na kocki

Stogodišnjica se obilježava u vrijeme kad je budućnost S. Irske još neizvjesnija i sve žešće osporavana.

Unionisti su izgubili povijesnu kontrolu nad regionalnom i nacionalnom parlamentarnom moći, dok je izlazak Britanije iz Europske unije radikalno izmijenio međunarodni status Sjeverne Irske.

Kada je u siječnju završilo prijelazno razdoblje nakon Brexita, novi “protokol” za pokrajinu je stupio na snagu, s provjerama u sjevernoirskim lukama gdje se provode carinska pravila Europske unije.

Početkom travnja izbili su neredi koji su proizašli iz unionističke zajednice te među velikim vjernicima koji smatraju da protokol ugrožava njihov identitet.

Prva ministrica Arlene Foster najavila je prošli tjedan ostavku.

“Mislim da je stogodišnjica S. Irske poprilično nesretna”, rekao je Evershed.

“Unionizam dočekuje stotu obljetnicu države izgrađene po njegovoj vlastitoj ideji, ali u kojoj se više ne osjeća (…) sigurnim, dok su republikanci prisiljeni suočiti se s time da granica kojoj su se suprotstavljali 100 godina još uvijek postoji”, prenosi Index.hr.

(A.M.)